Na Liderovom Danu velikih planova jedna od tema bio je i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, ali ovog puta i iz perspektive i kreatora Plana, ali uživo i predstavnice Europske komisije koja je taj plan ocjenjivala.
A kako smo mogli čuti, ambiciozni proces trošenja sredstava već je započeo. Naime, u utorak je u državni proračun uplaćena prva tranša u iznosu od 818 milijuna eura iz Europskog fonda za oporavak i otpornost pa je Zvonimir Savić, koordinator za Nacionalni plan oporavka i otpornosti, na konferenciji zadovoljno istaknuo da se radi o najvećoj jednokratnoj uplati koju je Hrvatska dobila iz Europe od kad smo ušli u EU.
Kako je najavio, uplaćeni iznos ide na investicije koje su spremne.
– Neki projekti u području vodoopskrbe su već krenuli, a uskoro se kreću i oni za obrazovne ustanove – najavio je Savić.
Ponovio je u svom izlaganju ključne točke Plana, koji je zapravo 'sukus' svih dosadašnjih državnih dokumenata i strategija. Istaknuo je da se izdašna sredstva u iznosu od gotovo 25 milijardi kuna moraju iskoristiti za reforme i investicije.
– U dokumentu imamo definirano 76 reformi, 146 detaljno opisanih investicija te ukupno 372 indikatora koje Hrvatska mora ispuniti kao preduvjet za povlačenje sredstava – istaknuo je.
Podsjetio je i da preko 54 posto sredstava odlazi u gospodarstvo, na jačanje konkurentnosti, zelenu tranziciju, energetiku, gospodarenje vodama i otpadom, održivi i otporan turizam itd.
Uz to, 5,5 milijardi kuna su izravne potpore gospodarstvu kroz razne instrumente poput jamstava, garancije, a na raspolaganju su i bespovratna sredstva za specifične ciljeve – potpore za digitalizaciju, veću energetsku učinkovitost, smanjivanje CO2, digitalne vaučere, što inače, istaknuo je Savić, nije baš predviđeno ovim mehanizmom, ali su naši predstavnici u pregovorima uspjeli obraniti potrebe Hrvatske za usmjeravanjem sredstava u te segmente.
Što se tiče izravne povezanosti NPOO-a i privatnog sektora, Savić je istaknuo da postoji visoka kompatibilnost prijedloga poduzetnika i njihovih potreba i mjera koje su zastupljene u Planu. Iznio je i nova istraživanja Svjetske banke i MMF-a o tome koliko će provedba Plana doprinijeti gospodarskom rastu Hrvatske. Uz predviđeni rast od 5,2 posto u 2022. godini, NPOO će doprinijeti dodatnom porastu od 1,4 posto na 6,6 posto, a u 2023. sa 2,7 na 4,1 posto rasta BDP-a.
Zaključio je kako je cijeli proces izrade i odobrenja NPOO-a, koji je trajao osam mjeseci, prošao razne pregovore, kontrole Europske komisije, razne dokaze o troškovima i sl., što je bio zahtjevan postupak.
Pohvala Europske komisije
No izgleda da se sve skupa isplatilo, s obzirom da je hrvatski NPOO dobio javnu pohvalu Elise Roller, voditeljice Radne skupine za oporavak i otpornost u Glavnom tajništvu Europske komisije, ali ga je paralelno nazvala i vrlo ambicioznim. Prema njezinom mišljenju, tri glavna izazova za Hrvatsku bit će reforme kao politički jako osjetljive kategorije. Prvenstveno se osvrnula na reformu pravosuđa, zatim poboljšanje poslovne klime te kratki rok kojeg imamo za implementaciju svih naših planova. Konkretno, kad je riječ o pravosuđu, Hrvatska ima vrlo kratak rok da profesionalizira pravosudni sustav, što podrazumijeva digitalizaciju (mogućnost saslušanja na daljinu i digitalizacija sudskih spisa), te smanjenje trajanja sudskih procesa, na što se žale i građani i poduzetnici.
Iako se poduzetnici u Hrvatskoj često žale da previše novca iz NPOO-a ide u javni sektor dok je njima namijenjeno premalo bespovratnih sredstava, Roller je istaknula da zelena i digitalna transformacija javnog sektora donosi korist svima, uključujući privatni sektor. No, osim na taj način, Roller smatra da NPOO predviđa i i izdašnu pomoć privatnom sektoru.
Kada je riječ o kontroli trošenja novca koji će se dodijeljivati kroz Plan oporavka, Roller je istaknula da postoji jasan sustav nadzora i da će se dobro kontrolirati troše li se sredstva namjenski.
– Nadam se da s nijednom zemljom nećemo biti u situaciji da smo nezadovoljni načinom na koji se troši novac za oporavak. Kriteriji su jasno postavljeni i moraju biti zadovoljeni, isto kao što i rokovi moraju biti ispoštovani – rekla je Roller, dodajući da je Plan za oporavak i otpornost namijenjen upravo za to – brzi oporavak od šoka pandemije.
Na pitanje što će biti s novcem ako se kriteriji i rokovi ipak ne ispoštuju, Roller je istaknula da 'ako se ne ispune uvjeti, nema ni novca'.
