Europska komisija donijela je 'razvojnu presudu'. Koliko god razvoj pandemije i bitka protiv koronavirusa donose veliku dozu neizvjesnosti, jesenska gospodarska prognoza EK najbolji je (ili najmanje loš) orijentir za planiranje poslovanja.
Unatoč domaćim provladinim spinovima, hrvatski pad bit će veći, a oporavak sporiji od dosadašnjih projekcija, pa ćemo kraj sljedeće godine dočekati s BDP-om 4,4 posto manjim od lanjskog. (Proljetos nam je za to razdoblje prognoziran minus od 2,3 posto.)
Do kraja 2022. cijeli kontinent trebao bi sustići 2019. Hrvatskoj je, nakon ovogodišnjega rekordnog pada od 9,6% prognoziran rast od 5,7%, i 3,7%. Je li to ostvarivo?
Hrvatska je samo u tri navrata uspijevala rasti brže od pet posto. Prvi put to se dogodilo Matešinoj Vladi nakon 'Oluje' (5,9% u 1996. i 6,2% u 1997.). Drugi put brzo smo rasli 2002. – 2003. (5,7% i 5,6%), ponajprije zahvaljujući infrastrukturnim investicijama za vrijeme Račanove vlade, koje još otplaćujemo. Treći par brzorastućih godina zabilježen je u prvom Sanaderovom mandatu 2006. i 2007. (5%, odnosno 5,1%), kad se napuhavao globalni investicijski i nekretninski balon koji je eksplodirao dugogodišnjom recesijom i rekordnim hrvatskim padom BDP-a od 7,3% u 2009.
Dakle, rast veći od pet posto moguć je, ali rijetko. Pitanje je može li turistički minus, koji EK prognozira i za 2021., biti nadoknađen financijskim pogurancem iz EU, ali još je važnije kako ćemo taj novac iskoristiti i hoće li država ostaviti nešto projektima koji donose dodanu vrijednost. EK prognozira da će Hrvatska većinu novca ulupati u milijune kubika betona za javne projekte, odnosno da će u sljedeće dvije godine u javni sektor investirati najveći dio raspoloživog novca (6,1% BDP-a, odnosno 6,4%), više od svih članica EU.
A gdje smo u usporedbi s ostatkom Europe? EK prognozira da ćemo se približiti mediteranskom krugu turističkih konkurenata, ponajviše Italiji i Španjolskoj, a neznatno Francuskoj, Grčkoj i Portugalu. No, tranzicijski konkurenti opet će nam pobjeći: Litva za 4,3%, Poljska za 4%. I ostale države 'nove Europe' završit će 2022. s BDP-om većim nego što je bio 2019., a Hrvatska, koja je među njima najveći ovisnik o turizmu, ostat će na minusu od 0,9%. Dakle, ni pandemija neće promijeniti trendove iz prethodnih godina.
