Rizici su realnost poslovanja i normalno je da ih svi gospodarski subjekti moraju prihvatiti i njima upravljati. Novonastali uvjeti ili „novo normalno“ rizike povećavaju do razine na kojoj se tek manji skup izvrsnih može s njima u potpunosti nositi samostalno
Mjere za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 imaju značajan utjecaj na gospodarstvo, u svijetu i u Hrvatskoj. U novonastalim uvjetima povećanje rizika posebno je izraženo u djelatnostima u kojima je izravan kontakt s korisnicima usluga osnova poslovanja, kao što je primjerice područje djelatnosti I – Djelatnost pružanja smještaja i usluživanja hrane, koje kolokvijalno nazivamo turizmom. Direktni učinci mjera socijalnog distanciranja, izolacije i karantene utječu na veliki broj poslovnih subjekata kod kojih je izražen ili im prijeti rizik likvidnosti.
Analiza kreditnog rejtinga poduzetnika prema metodologiji Fine pokazala je da na području RH 1.251 poduzetnik posluje s minimalnim rizikom od nastupanja statusa neispunjavanja obveza te se na rejting skali svrstava u A razrede (A1 – poduzetnici sa zanemarivom vjerojatnosti zastoja u plaćanju, A2 – poduzetnici s najnižom vjerojatnošću zastoja u plaćanju i A3 – poduzetnici s vrlo niskom vjerojatnošću zastoja u plaćanju).
Od navedenog broja njih 1.085 nije apliciralo na mjere Vlade RH za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije čime su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima.
Metodologija Fine za izračun kreditnog rejtinga poduzetnika temelji se na procjeni vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza (eng. Probability of Default, PD) kao osnovnog faktora rizika i usklađena je s BASEL III smjernicama. Fina već dugi niz godina na tržištu pruža informacije o bonitetu poduzetnika kao najpouzdaniji partner za provjeru poslovnih informacija.
Ocjena kreditnog rejtinga Fine usporediva je s rejting ocjenama svjetskih bonitetnih kuća Moody‘s i S&P, te je dostupna u servisu info.BIZ i informaciji BONPLUS za svakog poduzetnika, a izračunava se na temelju predanih godišnjih financijskih izvještaja, podataka o stanju blokade te statusu stečaja, predstečaja i likvidacije. Provjera kvalitete poslovanja i ocjena kreditnog rejtinga u info.BIZ servisu se ažurira na dnevnoj bazi.
Od navedenih 1.085 najstabilnijih poduzetnika koji posluju u okolnostima pandemije bolesti COVID-19, najviše njih (nominalno) posluje u području djelatnosti C – Prerađivačka industrija (263 poduzetnika) i G – Trgovina na veliko i malo (259 poduzetnika).
Ako navedene poduzetnike promatramo po teritorijalnom principu tada najviše njih nominalno sjedište ima u Gradu Zagrebu, 487, a slijedi Zagrebačka županija s 81 te Istarska županija sa 65 poduzetnika.
Struktura prema veličini (sukladno čl. 5 Zakona o računovodstvu), pokazuje da od najstabilnijih poduzetnika u skupinu mikro poduzetnika ulazi 181 poduzetnik, malih je 6, srednjih poduzetnika 715, a velikih 183.
Nasuprot najstabilnijim poduzetnicima obavljena je i analiza poduzetnika koji su u prvih devet mjeseci ove godine imali pad ili rast prihoda u odnosu na isti razdoblje 2019. godine. S obzirom da u Hrvatskoj nema obveze sastavljanja i obrade kvartalnih financijskih izvještaja, a samim time niti mogućnosti analize pada/rasta prihoda, za ovu analizu korišteni su agregirani podaci o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca (redni broj II na PDV obrascu) kao podatak o prometu odnosno poslovnoj aktivnosti poduzetnika/obveznika PDV-a, koje prikuplja i obrađuje Porezna uprava, koja ih je ustupila za ovu namjenu.
Posebno napominjemo da je korišten pregled podataka iz obrađenih kumulativnih PDV obrazaca za razdoblje siječanj - rujan 2019./2020. godine prema području glavne djelatnosti poreznog obveznika i prema županiji sjedišta poreznog obveznika. Bitno je naglasiti da Porezna uprava radi obavljanja temeljnih zadaća iz svoje nadležnosti prati porezne obveznike u svojim evidencijama prema području njihove glavne djelatnosti sukladno Odluci o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NKD 2007), neovisno o tome koje još djelatnosti uz glavnu isti obavljaju. Primjerice, ukoliko porezni obveznik ima evidentiranu glavnu djelatnost G- Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila, a uz to još obavlja djelatnosti iz područja A- Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te I- Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, takvog poreznog obveznika Porezna uprava prati prema njegovoj glavnoj djelatnosti, a to je u ovom slučaju G, te su pod tom djelatnosti, u dolje navedenom pregledu, iskazane sve oporezive transakcije iz svih djelatnosti koje je porezni obveznik obavio. Nadalje napominjemo da se podaci u pregledima ne mogu interpretirati kao podaci svih poreznih obveznika na području RH već su to podaci samo obveznika koji su podnijeli PDV obrazac.
Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima pandemije COVID-19 imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kod poduzetnika u području I - Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, taj je pad bio najveći, 45,1%, a druga dva najpogođenija područja bila su R - Umjetnost, zabava i rekreacija, s padom od 30,2% i N - Administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti, s padom prometa od 26,5%. Na razini poduzetnika u području djelatnosti E - Opskrba vodom; uklanjanje otpadnih voda, ostvaren je rast prometa od 23,5%. Promatrano na razini županija, najveći pad prometa ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj (46,2%), Istarskoj (25,2%) i Šibensko-kninskoj županiji (21,9%). Na razini dvije županije ostvaren je rast prometa i to u Koprivničko-križevačkoj (2,4%) i Osječko-baranjskoj (0,4%).
Popis najstabilnijih poduzetnika u RH – poduzetnici s najmanjom vjerojatnosti nastupanja statusa neispunjavanja obveza, prema metodologiji FINE dostupan je na poveznici.