Pišu: Tamara Jelić Kazić, partnerica u OD-u Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri, u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainzom Mirta Klaić, odvjetnica u OD-u Bardek, Lisac, Mušec, Skoko i partneri, u suradnji s CMS Reich-Rohrwig Hainzom
Poduzetnicima kojima bi se prema preporuci Europske komisije omogućilo prebijanje poreznih gubitaka Hrvatska čini medvjeđu uslugu produljenjem roka podnošenja prijave poreza na dobit do 30. travnja ove godine. Tako se odgađa isplata uplaćenog poreza na dobit iz prethodnih godina gubitašima iz 2020.
U okolnostima kad Europska komisija donosi Preporuku o nacionalnom tretmanu gubitaka poduzeća kojim potiče države članice da poduzetnicima koji su prije pandemije bili profitabilni omoguće prenošenje i prebijanje poreznih gubitaka iz 2020. i 2021. porezima koje su platili prije 2020., Hrvatska tim poduzetnicima čini medvjeđu uslugu produljenjem roka podnošenja prijave poreza na dobit do 30. lipnja 2021.
Dobar primjer oštećenih poduzetnika dolazi iz turističkog sektora, u kojem su poduzetnici prije pandemije redovito ostvarivali dobit, a u okolnostima pandemije 2020. većina je poslovala s gubitkom. Njihove prijave poreza na dobit za 2020. pokazat će, vjerojatno bez iznimke, gubitak. To znači da će imati pravo na povrat poreza na dobit za 2020. (plaćenoga kao predujam u siječnju i veljači 2020.; od ožujka nadalje većinom su svi realizirali mogućnost smanjenja plaćanja predujma na nulu).
Pravo na povrat preplaćenoga poreza stekli bi 30. travnja 2021. da Ministarstvo financija nije izmjenama Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona produljilo rok za predaju prijave poreza na dobit. Pravilnikom je, naime, propisano da obveze javnih davanja i prava (uplata/povrat) koje se utvrđuju na temelju prijave poreza na dobit dospijevaju 30. lipnja 2021.
Za koga su rokovi
Drugim riječima, čak i ako ste predali prijavu poreza na dobit prije toga produljenog roka 30. lipnja 2021. (na primjer, 30. travnja kao i svih proteklih godina), Porezna uprava neće obraditi prijavu i priznati vam pravo na povrat preplaćenog poreza na dobit za 2020. sve do 30. lipnja 2021. Novac, dakle, ostaje ta dva dodatna mjeseca na računu državnog proračuna. Poduzetnici koji su zbog pandemije poslovali s gubitkom u 2020. ionako neće imati poreznu obvezu ni na temelju prijave poreza na dobit za 2020. i neće im se utvrditi predujmovi poreza za iduće razdoblje. Očito je da njima produljenje roka ne treba. Poduzetnicima koji su ostvarili dobit u 2020. valjda ne treba poseban poticaj u formi odgode roka za predaju prijave poreza na dobit?
Na kraju treba navesti i tumačenje Porezne uprave prema kojemu su sve prijave poreza na dobit predane prije (prije redovitoga) roka od 30. travnja i prije objave izmjena Pravilnika o provedbi Općega poreznog zakona 12. ožujka 2021. obrađene odmah, a one predane nakon objave izmjena Pravilnika neće biti obrađene do 30. lipnja 2021.
Neobična je ta logika Ministarstva financija i Porezne uprave: priznati povoljniji tretman poduzetnicima bez unaprijed poznatih kriterija. Tko je bez kristalne kugle u ožujku mogao predvidjeti takvu mjeru Ministarstva financija pa odlučiti podnijeti poreznu prijavu prije (prije redovitoga) roka 30. travnja?
Hladni tuš za mlade
Potkraj 2019. pompozno je predstavljena nova mjera Ministarstva financija usmjerena na zadržavanje mladih u Hrvatskoj: država će svim radnicima do 25. godine života vraćati cjelokupni iznos uplaćenog poreza na dohodak i prireza, a od 26. do 30. godine života – pola tog iznosa. Uz godine života radnika jedino ograničenje vezano uz povrat odnosi se na iznos povrata poreza: vraća se porez uplaćen po stopi od 20 posto (24 posto 2020.), dakle do porezne osnovice od 360.000 kuna godišnje. Nakon najave da će svi povrati poreza mladima biti isplaćeni do kraja svibnja pratilo se iz dana u dan koje županije, čak i koje četvrti, dolaze na red. No mnoge je dočekao hladan tuš i novi, do sada nepoznat 'uvjet' za povrat poreza.
Umjesto rješenja o povratu nekim je radnicima došla obavijest Porezne uprave da se nad isplatiteljem primitka (poslodavcem) 'provode postupci radi naplate potraživanja po osnovi primitaka od nesamostalnog rada/drugog dohotka te se rješenje o utvrđivanju godišnjeg poreza na dohodak za 2020. neće izdati do završetka navedenih postupaka koji se provode nad isplatiteljem/isplatiteljima primitaka'. Možemo slobodno reći da je obavijest nerazumljiva ne samo radnicima i poslodavcima nego i onima koji se bave financijama.
O čemu je zapravo riječ
Referenti Porezne uprave objasnili su, isključivo usmeno, da je obavijest poslana radnicima čiji su poslodavci iskoristili mogućnost obročne otplate poreznih obveza zbog posebnih okolnosti (pandemije COVID-19). Oni će dobiti povrat poreza za cijelu 2020. tek kad poslodavac plati sve rate poreza iz njihovih plaća.
Podsjetimo, poduzetnici su mogli tražiti odgodu plaćanja poreznih obveza koje su dospijevale od 20. ožujka do 20. lipnja 2020. Nakon dospijeća odgođenih poreznih obveza mogli su zatražiti obročnu otplatu, do 24 rata, bez kamata. Obročna otplata mogla je obuhvatiti najviše tri plaće, tj. tri mjesečne obveze poreza na dohodak i prireza (za ožujak, travanj i svibanj 2020.). Za preostalih devet mjeseci 2020. porez je u cijelosti i na vrijeme uplaćen. Ipak, neki radnici neće vidjeti ni kune povrata poreza za 2020. sve do 2022.
Poduzetnici koji su ili bili zatvoreni ili su im prihodi pali za 50 posto mogli su biti potpuno oslobođeni plaćanja poreznih obveza (koje su dospijevale od 1. travnja do 20. lipnja 2020.). Kad se postavilo pitanje kako će to utjecati na povrat poreza radnicima, Porezna uprava izdala je mišljenje: radnik će ostvariti pravo na povrat preplaćenog poreza na dohodak, koji je obračunan iz plaće, bez obzira na to je li porez plaćen ili otpisan zbog posebnih okolnosti.
'Jednostavno' rješenje
Nema objavljene upute ili mišljenja Porezne uprave kako obročna otplata poreza iz treće plaće utječe na kompletan godišnji obračun poreza na dohodak. Ne regulirajući jasno to pitanje, Porezna uprava na kraju je stavila u nepovoljniji položaj radnike poduzetnika koji su bolje podnijeli krizu i nisu mogli/imali potrebe tražiti oslobođenje od plaćanja. U trenutku kad su se koristili mjerama uvedenima zbog krize zbog bolesti COVID-19, poslodavci nisu mogli znati da će one tako utjecati na njihove radnike i pitanje je bi li svi primijenili obročnu otplatu da su raspolagali svim informacijama.
Porezna uprava zato, također usmeno, nudi 'jednostavno' rješenje poslodavcima: kako bi njihovi radnici dobili povrat, trebaju odjednom platiti sve obroke poreznih obveza! Teško je oteti se dojmu da državni proračun nije mogao podnijeti mjere koje je Ministarstvo financija svojedobno ponudilo poduzetnicima pa praznu blagajnu pokušava dopuniti i na taj način, a na štetu mladih radnika.