Piše: Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj
Pokretanje novih fondova rizičnoga kapitala u Hrvatskoj ne samo da otvara nove, prijeko potrebne izvore financiranja poduzetnicima, nego i znatno ubrzava modernizaciju domaćega financijskog tržišta
Svjedoci smo svojevrsne revolucije koju sa sobom donosi pokretanje novih fondova rizičnoga kapitala u Hrvatskoj. Ta revolucija ne otvara samo nove, prijeko potrebne izvore financiranja hrvatskim malim i srednjim te srednje velikim poduzećima, nego i znatno ubrzava modernizaciju domaćega financijskog tržišta. Na taj način stvara jake temelje za dugoročan i održiv rast hrvatskoga gospodarstva, jačajući pritom i njegovu otpornost na krize poput pandemije COVID-19.
Naime, nedavno je, sredinom listopada 2020., Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) odobrila početak rada fonda rizičnoga kapitala Prosperous Growth. Taj fond je jedan od tri fonda čije su pokretanje omogućili Europski investicijski fond (EIF), dio grupacije Europske investicijske banke (EIB), i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) sa 70 milijuna eura. Temelji tog rada položeni su još u siječnju 2019. kada su EIF i HBOR dogovorili pokretanje CROGIP-a, programa za zajedničko ulaganje sredstava u fondove rizičnoga kapitala, kao i ulaganje u hrvatske tvrtke.
Pokretači razvoja
Osim Prosperusa, EIF i HBOR dogovorili su ulaganje u još dva fonda rizičnoga kapitala – Adriatic Structured Equity Fund, kojemu je Hanfa također odobrila rad, te Croatian Mezzanine Fund, za koji se odobrenje očekuje. Namjera je putem ta tri fonda zajedno omogućiti nove izvore ulaganja u hrvatska poduzeća u vrijednosti oko 200 milijuna eura. U pravilu, ulaganje će biti između dva i osam milijuna eura po investiciji, i to za rast i razvoj te poticanje inovacija i povećanje konkurentnosti. U uvjetima kada se diljem EU i Hrvatske traže rješenja za ubrzanje gospodarskog oporavka od posljedica pandemije, ova su sredstva još važnija, a aktivnosti grupe EIB i HBOR-a su važna potpora održivom i dugoročnom gospodarskom i socijalnom razvoju Hrvatske čak i u uvjetima globalne krize.
Hrvatska poduzeća su putem ta tri fonda dobila i prve fondove rizičnoga kapitala koji će ih moći podržati ne samo u početničkoj fazi, već kada tu fazu prođu i stignu u srednji stupanj razvoja. S većim izborom dostupnih mogućnosti za financiranje, znatno se povećavaju i prilike Hrvatske za nove Nanobite, Infiniume ili Rimce. Ovakva su poduzeća bitna ne samo kao siguran izvor radnih mjesta i prihoda za njihove vlasnike, radnike i proračun Republike Hrvatske, već i kao važan pokretač tehnološkog razvoja i pronalazaka. Isto tako su od ključne važnosti i za globalnu konkurentnost europskoga gospodarstva. Modernizacija financijskog sustava u Republici Hrvatskoj koju donose tri fonda rizičnoga kapitala stavlja hrvatskim poduzećima na raspolaganje iste one instrumente za poticaj rasta, razvoja i inovacija kao što ih ima i njihova konkurencija. Tržišna utakmica za njih time postaje lakša. Hrvatskim se poduzećima uklanja velika zapreka u njihovim planovima razvoja.
Financijska i savjetodavna podrška
Europska unija podržala je inicijativu EIF-a i HBOR-a u stvaranju CROGIP-a i tako dala važan doprinos daljnjoj modernizaciji hrvatskoga financijskog sustava i razvoju hrvatskoga gospodarstva. Te su aktivnosti uvelike osnažile mogućnosti za brži gospodarski oporavak od posljedica pandemije. Važno je naglasiti kako je 2019. EIF podržao i fond Fil Rouge II, namijenjen poduzećima početnicima u Hrvatskoj, te fond Feels Good, koji potiče poduzeća koja žele ostvariti pozitivan društveni utjecaj te pridonijeti očuvanju životne sredine. Stoga valja navesti kako je doprinos grupacije EIB razvoju financijskog sustava i dugoročnom jačanju gospodarstva u Hrvatskoj nezaobilazan.
Osim tri fonda rizičnoga kapitala, grupacija EIB nastavit će financijski i savjetodavno podržavati gospodarstvo te će uvesti nove mjere za prevladavanje krize prouzročene pandemijom. Europski jamstveni fond, kojem je Hrvatska nedavno pristupila, jedan je od takvih mehanizama koji namjerava mobilizirati do 200 milijardi eura za oporavak europskoga gospodarstva. Iznos se može činiti velikim, no treba uzeti u obzir iskustvo Junkerova plana, tijekom kojega je grupacija EIB pomogla pokrenuti čak 500 milijardi eura za razvoj europskoga gospodarstva.
Uz ove i investicijske planove poput Zelenog plana EU ili programa Bauhaus, najavljenog nedavno u Bruxellesu, jasno je da novca za investicije i oporavak neće nedostajati. Može samo nedostajati prihvatljivih projekata, što hrvatsko gospodarstvo sebi ne smije dopustiti.