Ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS) na kraju 2020. iznosila je 18,2 milijarde kuna, što je za 4,4 milijarde kuna ili 19,3 posto manje nego na kraju prethodne godine. Baš kad im je krenulo
Protekla je godina za otvorene investicijske fondove, fondovske menadžere i ulagače bila iznimno zahtjevna, a to pokazuju i nedavno objavljeni podaci Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa) prema kojima je ukupna neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS) u Hrvatskoj na kraju 2020. iznosila 18,2 milijarde kuna, što je za 4,4 milijarde kuna ili 19,3 posto manje nego na kraju 2019. U 2020. njihova neto imovina pala je na razinu iz 2018., i to nakon iznimno uspješne 2019. u kojoj se broj ulagača u UCITS fondove povećao za 4,1 posto, ukupna neto imovina porasla je za 18,1 posto, a više dioničkih i mješovitih fondova ostvarilo je znatan dvoznamenkasti rast prinosa.
Ljetni preokret
Posebno je dramatično bilo od kraja veljače do kraja travnja prošle godine, kad su se zbog izbijanja pandemije naglo povukli ulagači i oštro je pala vrijednost fondovske imovine – za 31,2 posto, odnosno 7,2 milijarde kuna. No na Hanfinu inicijativu tada je osnovan i Fond za stabilnost za otkup obveznica ili drugih instrumenata tržišta za koje jamči Republika Hrvatska kako bi se, među ostalim, osigurala dodatna likvidnost fondova u slučaju novih većih isplata ulagačima.
– Fondovska je industrija 2020. proživjela jednu od najizazovnijih godina od financijske krize 2009. Neočekivana situacija zbog pandemije dovela je UCITS fondove u situaciju da moraju isplatiti udjele svim investitorima koji su u trenutku panike htjeli unovčiti svoja ulaganja. No ubrzo je usporen taj trend koji se već od ljeta postupno obrnuo, stoga su se do kraja godine fondovi oporavili za 1,7 milijardi kuna, i to najviše u prosincu. Prema tome, drugi val djelomičnog zatvaranja ekonomije nije kao prvi negativno utjecao na raspoloženje ulagača – komentirao je predsjednik Hanfina Upravnog vijeća Ante Žigman.
Prema njegovu mišljenju, ova godina ima potencijal ostvarivanja boljih ekonomskih rezultata u odnosu na prošlu te se može očekivati da će veći oporavak početi od drugoga kvartala.
Generatori likvidnosti
Portfelj-menadžer Raiffeisen Investa Davor Klasnić kaže da je unatoč otežanom održavanju fizičkih kontakata s klijentima u poslovnicama brza prilagodba na online komunikaciju povećala tržišni udjel Raiffeisen Investa u ukupnoj imovini UCITS fondova.
– Fondovi su izloženi tržištima isključivo likvidnom imovinom, što se pokazalo izrazito bitnim u nastojanju očuvanja prinosa, odnosno sprječavanju velikih gubitaka. Primjerice, fond Raiffeisen Harmonic vrlo je brzo nakon početka pada tržišta ulagao u sigurnu imovinu kao što su obveznice i zlato prodajom rizične imovine. Tako je u trenucima kad su vodeći svjetski diončki indeksi bili u minusu većem od 30 posto zabilježio najnižu vrijednost od minus 10,1 posto u odnosu na početak godine. No do kraja godine postupnim je povećavanjem izloženosti dioničkim tržištima potpuno nadoknađen minus te je godinu završio s prinosom od 1,65 posto – istaknuo je Klasnić.
Direktor Direkcije upravljanja imovinom Raiffeisen Investa Marko Hunjak istaknuo je da su zbog načela diverzifikacije ulaganja i posebice načela likvidnosti fondovi kojima upravljaju postali prilično imuni na ovu krizu, a i vanjski čimbenici potaknuli su povratak ulagača.
– Protupandemijske finanacijske mjere bile su jedan od generatora likvidnosti. Na domaćem tržištu HNB je počeo otkupljivati državne obveznice i upostavljen je fond za stabilizaciju koji je otkupljivao državne obveznice. Sve je upućivalo da je dno viđeno. Tijekom tih mjeseci podizali smo duraciju Raiffeisen Classica i svih kratkoročnih obvezničkih fondova, što se pokazalo ispravnim – naglasio je Hunjak.
Miro Jurišić, član Uprave društva Erste Asset Management, rekao je pak da su unatoč zahtjevnoj 2020. zadovoljni jer je njihov najveći obveznički fond, Erste Adriatic Bond, ostvario prinos od 2,72 posto, a kratkoročni obveznički fondovi Erste Conservative i Erste E-Conservative prinose od 1,88 posto i 3,43 posto, što su, istaknuo je, bili najbolji tržišni rezultati.
Manevarski prostor
Međutim, zbog povlačenja investitora pala je vrijednost na razini cijele industrije.
– Zaključno s prosincem 2020., u odnosu na kraj 2019. segment UCITS fondova na razini cijele industrije trgovao je s padom imovine većim od četiri milijarde kuna. Ukupna imovina naših UCITS i alternativnih fondova u istom se razdoblju smanjila za 221 milijun eura, odnosno za oko 27 posto, od čega se najveći pad u apsolutnim iznosima imovine pod upravljanjem, od gotovo 250 milijuna eura, odnosi na fond Erste Adriatic Bond, a najveći postotni pad imovine, od gotovo 55 posto, na Erste Conservative – objasnio je Jurišić, no uspješno su, i to u najkraćem roku, isplatili sve klijente koji su željeli povući svoja sredstva.
Prethodno održavanje visoke razine likvidnih sredstava, cash buffer, omogućio im je, kažu, dovoljno manevarskog prostora za oporavak kad se situacija na tržištu smirila, a vrijeme do potpunog oporavka regionalnih tržišta premostili su investicijama u državne obveznice zemalja s periferije EU pokrivene ECB-ovim programima osiguravši tako prinos, ali i toliko potrebnu likvidnost za eventualni novi val isplata koji je, srećom, izostao.
– Zahvaljujući takvom pristupu i zadržavajući fokus na tržištima regije, naš Erste Adriatic Bond od drugoga je kvartala do kraja godine ostvario prinos veći od 11 posto – iznio je Jurišić.
Zaključivati nešto na temelju prinosa u prva tri tjedna 2021. značilo bi da se nije mnogo naučilo iz ove krize, smatra Jurišić, jer klijentima stalno naglašava da investicijska disciplina, diverzifikacija portfelja i dulji investicijski horizont omogućavaju dugoročno i veći prinos, stoga i ove godine nastavljaju educirati klijente o diverzifikaciji ulaganja prema mješovitim i dioničkim fondovima kao alternativi dominantno obvezničkom ulaganju.
Potencijali rasta
Voditelj odnosa s distributivnim kanalima Intercapitala Marko Bogdan navodi da je većina investitora u Intercapitalove UCITS fondove ostvarila pozitivan povrat na svoj uloženi novac. Iznimka je SEE Equity Fond, regionalni dionički fond koji je u skladu s tržišnim kretanjem tržišta kojima je izložen tek potkraj ghodine počeo ostvarivati veće pozitivne prinose i nadoknađivati minus iz prvoga kvartala.
– Unatoč velikom, ali kratkotrajnom pritisku na isplate važno nam je bilo uz likvidnost osiguravati potencijal rasta u budućnosti. U skladu s time prilagođavali smo portfelje obvezničkih fondova. U svojemu najvećem fondu, InterCapital Bondu, nastavili smo diverzificirati ulaganja u sklopu državnih obveznica. I dioničke strategije taktički smo pozicionirali u skladu s očekivanim trendovima, primjerice s povećavanjem izloženosti dionicama u SAD-u, s naglaskom na tehnološki sektor, što je donijelo pozitivne rezultate – dodao je Bodgan.
Ukupna imovina UCITS fondova pod Intercapitalovim upravljanjem na kraju 2020. iznosila je 1,63 milijarde kuna, što je smanjenje od 21 posto u odnosu na imovinu UCITS fondova potkraj 2019.
– Iako je prosječan domaći ulagač trenutačno orijentiran na obvezničke fondove ili slične konzervativne oblike ulaganja, smatramo da će u budućnosti biti nužno postupno povećavati izloženost prema dionicama. Posebnu vrijednost vidimo u mješovitim ili konzervativnim mješovitim fondovima, koji kombiniraju ulaganje u obveznice i dionice u različitim omjerima. Očekujemo da će takvi fondovi biti u fokusu prosječnoga klijenta jer će u uvjetima rekordno niskih prinosa na obveznice pružati dobar omjer između rizika i prinosa za dugoročnog investitora – smatra Bogdan.
Ulaganja građana
Unatoč poteškoćama u protekloj godini pozitivne godišnje prinose ostvarilo je 69 UCITS fondova, a s negativnim prinosima godinu je završilo 27 UCITS fondova, navodi Hanfa. Predsjednik Uprave PBZ Investa Marin Hrešić napominje da je od 13 fondova pod upravljanjem PBZ Investa njih 12 ostvarilo pozitivan prinos, a ukupna im je vrijednost na kraju 2020. bila 4,1 milijardu kuna, ne uključujući imovinu uloženu u individualne investicijske portfelje.
Pozivajući se na Hanfine podatke koji pokazuju da se nakon velikog pada imovine u prvom polugodištu ukupna imovina UCITS fondova oporavila, Hrešić ističe da je u tom razdoblju i imovina kojom upravlja PBZ Invest porasla za više od 730 milijuna kuna, odnosno gotovo 44 posto od rasta imovine cijelog tržišta.
– Rezultat je to većinom ulaganja građana koji su prepoznali taj oblik ulaganja i u ovako zahtjevnoj godini, zbog čega je tržišni udjel PBZ Investa s 21,8 posto porastao na 23 posto – istaknuo je Hrešić i dodao da je to rezultat fokusiranja PBZ-ovih fondovskih menadžera na povećavanje i održavanje likvidnosti fondova te smanjivanje izloženosti sektorima koji su zbog uvođenja strogih epidemioloških mjera bili najteže pogođeni.
– Tržište je ovu godinu otvorilo s optimizmom očekujući da će globalno cijepljenje stanovništva pomoći suzbijanju pandemije i vjerujući da će monetarni i fiskalni poticaji nastaviti pružati potporu globalnom ekonomskom oporavku. Investitori će se stoga usmjeriti na tempo cijepljenja stanovništva i njegove učinke te poslovne rezultate poduzeća i makroekonomske podatke tražeći potvrdu nastavka ekonomskog oporavka – napominje Hrešić.
Vrijedi podsjetiti na to da su UCITS fondovi strukturirani tako da ulagaču koji nema posebna znanja pružaju maksimalnu zaštitu i ne izlažu ga kompleksnim rizicima, koliko god je to na tržištu kapitala moguće. Stoga se može očekivati da će se upravo zbog nastavka trenda veoma niskih kamatnih stopa na štednju ulagači više vratiti fondovskoj industriji ili će joj tek pristupiti. To potvrđuje i Ante Žigman, koji smatra da se 2021. može očekivati da će dio štediša depozite u bankama usmjeriti na UCITS fondove jer su pokazali otpornost na jednu od najvećih kriza svih vremena.