Političari se vole razbacivati frazama o stizanju najrazvijenijih, ali nitko se od njih ne usudi prognozirati koliko će nam vremena za to trebati – hoćemo li ući među razvijene već sutra ili tek malo sutra…
Tu drugu opciju zastupaju nezavisni ekonomski analitičari. Upozoravaju da je Hrvatska pri europskom dnu i da na ovakav način nikad neće stići prosječan europski standard.
Između tih dviju krajnosti poigrali smo se statističkim podacima. Eurostat je nedavno objavio da je Hrvatska, prema BDP-u po glavi stanovnika, u 2018. bila na 63 posto prosjeka EU, bolja samo od Rumunjske (61 posto). To je bila godina u kojoj je hrvatski BDP rastao 2,7 posto, a europski u prosjeku dva posto. Doduše, velike su razlike između irskog rasta od 8,2 posto i talijanske stagnacije od 0,8 posto. Što bi se dogodilo kad bi se nastavio takav trend? Hrvatska bi dohvatila prosječni europski BDP po glavni stanovnika 2085. No to bi bila neka nova Europa. Irska bi već odavno postala najbogatija, ispred Malte i danas najbogatijeg Luksemburga, kojeg bi te 2085. sustigle tranzicijske Mađarska, Poljska i Estonija, pa Slovenija, današnji fenjeraš Rumunjska i Slovačka. Najnerazvijenija država EU bila bi Italija, ispred Grčke, a iza Hrvatske bile bi danas najmoćnije države Njemačka i Francuska. I Ujedinjeno Kraljevstvo, koje je na izlaznim vratima, bilo bi negdje na razini Grčke.
Tko zna, možda će tu neobveznu futurologiju jednog dana iskoristiti neka politička opcija. Zato treba naglasiti da ova matematička igrica nije uzela u obzir nikakvu dinamiku – ni to da će neke brzorastuće države kad-tad usporiti, ni da će neke koje su na rubu recesije možda ubrzati razvoj ni hoće li se EU othrvati sve konkurentnijem Dalekom istoku... A nisu uzete u obzir ni 'hrabre' hrvatske službene projekcije o usporavanju rasta, ni svi zahtjevi državnih sindikata ni promjene na hrvatskoj političkoj sceni. Zato je ovo ipak samo lagana blagdanska razbibriga. Kako god, sretna vam nova – 2085.!