Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u studenom su u odnosu na isti mjesec lani porasle za 4,8 posto, što je najviša stopa od veljače 2013. godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Daljnje ubrzavanje inflatornih pritisaka nastavljeno je i u studenom uz mjesečni rast od 0,7 posto, što je godišnju stopu rasta gurnulo na 4,8 posto i tako nadmašilo sva očekivanja, kažu RBA analitičari. - Iako se ovakva kretanja čine relativno umjerena u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočne Europe, činjenica je da je inflacija dosegla najvišu razinu u gotovo 9 godina - ističu analitičari Raiffeisen banke.
Promatrano na godišnjoj razini, najviši rast cijena zabilježen je u kategoriji prijevoza, 12,9 posto, a taj rast uvelike je generiran rastom cijena goriva, za 26,6 posto godišnje, odražavajući rast cijena na svjetskim robnim burzama sirove nafte. Godišnji rast cijena bilježe i sve ostale kategorije.
Cijene hrane, koje imaju značajan udio u košarici dobara, nastavile su započeti rast iz srpnja pa su u prosjeku na godišnjoj razini više šest posto. Rast je primjetan u kategoriji alkoholnih pića i duhana, od 5,6 posto.
Doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u studenom u odnosu na listopad imale su cijene hrane i bezalkoholnih pića 1,5 posto, te odjeće i obuće, za 1,3 posto. U suprotnom smjeru na mjesečnoj razini djelovale su cijene rekreacije i kulture (za -0,02 posto).
- Od sredine godine, uslijed globalnih čimbenika, ali dijelom i zbog ovogodišnjih vremenskih uvjeta na domaćem tržištu, pojačani su su inflatorni pritisci na cijene hrane. Cijene hrane, koje čine gotovo četvrtinu potrošačke košarice, porasle su za 1,6 posto u odnosu na listopad, odnosno šest posto na godišnjoj razini. Očekivano, rast cijena energenata (prije svega goriva), uz rast od 0,4 posto mjesečno, zabilježio je dvoznamenkastu godišnju promjenu (12,8 posto) - kažu u RBA.
Kumulativno, u prvih jedanaest mjeseci indeks potrošačkih cijena porastao je za 2,3 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine. Oko 50 posto ovogodišnjeg rasta odražava više cijene energije. Proljetno povećanje trošarina na duhan i alkoholna pića izvršilo je pritisak na te proizvode pa njihove više cijene objašnjavaju dodatnih 13,6 posto doprinosa rastu cijena (+5,9 posto godišnje u razdoblju siječanj - studeni). Probuđena inflacija hrane za sada doprinosi prosječnom rastu cijena s 13,3 posto.
- Čini se da do sada povećanje sirovina na svjetskom tržištu, kao i utjecaj poremećaja u globalnim opskrbnim lancima, nisu odigrali značajnu ulogu u godišnjem rastu potrošačkih cijena. Naime, industrijski proizvodi (bez hrane i energije) su u istom, kumulativnom razdoblju porasli za samo 0,4 posto uz doprinos ukupnom rastu potrošačkih cijena za oko 4,6 posto.
Očito je kako trenutni razvoj događaja ne odražava uobičajeni obrazac kretanja (prije COVID-a 19) i uglavnom je generian inflacijom na strani ponude. Stoga monetarna politika u Hrvatskoj ima ograničene instrumente za reagiranje protiv inflacije troškova pa se dio inflatornih pritisaka pokušava obuzdati administrativnim ograničenjem cijena goriva, što smo vidjeli tijekom listopada i studenog.
Očekujemo kako će nadolazeći mjeseci donijeti daljnje ubrzanje inflatornih pritisaka podržano i baznim efektom iz prvog tromjesečja 2020. Stoga će već u prosincu godišnja stopa rasta premašiti 5 posto i tako će prosjek 2021. iznositi 2,5 posto. Inflatorni pritisci trebali bi biti izraženiji u prvoj polovici 2022. posebno potaknuti cijenama hrane i energenata. Treće tromjesečje 2022. donijet će smirivanje praćeno usporavanjem kako se približavamo kraju godine. Međutim, čak niti ovakva kretanja neće biti dovoljna da stopu inflacije u 2022. stavi ispod prosjeka 2021. Stoga revidiramo godišnju stopu inflacije u 2022. na 3,1 posto uz naglašen uzlazni rizik - ističu analitičari RBA.
