Hrvatska
StoryEditor

Goran Litvan: Inventura klijentelizma u javnom sektoru

26. Prosinac 2020.

Godinu obilježenu pandemijom sa svim ključnim događajima opširno opisujemo u ovom broju Lidera, no jednog od ključnih trendova tek smo se usput dotaknuli. Godina na izmaku bila je, naime, u znaku klijentelizma.

U vrijeme najveće zdravstvene i ekonomske krize dramatično se zaoštravaju suprotnosti. Privatnom sektoru ni svi transferi iz državnog i lokalnih proračuna i fondova EU ne mogu dovoljno pomoći uz dvoznamenkasti pad BDP-a. S druge strane, državne i javne službe ne odustaju od prije ugovorenih povišica kojima će, tvrde, spasiti državu – većom potrošnjom.

Priče o 'uhljebljivanju', kumovima i kumekima često su u sprezi s kriminalom, povezane s korupcijskim radnjama. Neke završe razvlačenjem po medijima, eventualno uhićenjem i istražnim zatvorom. Na kraju nadrapaju samo rijetki mangupi u državnim redovima.

Ova mala inventura s deset primjera koje objavljujemo kronološkim redom prilog je spašavanju od zaborava klijentelističkih procesa u 2020. – od vrha do dna državne piramide.

1. Hrvatska vlast laže najbolje

Europska komisija objavila je pet najvećih aktualnih mitova i neistina o Uniji. Tu je priča iz Finske da EU zabranjuje nogomet, ona iz Austrije kako zbog pravila EU tijelo pokojnog vozača Formule 1 Nikija Laude mora biti ekshumirano, vijest iz Češke da EU zabranjuje neke vrste noževa kako Česi više ne bi skupljali gljive te belgijska priča da EU ograničava veličinu grudnjaka.
Hrvatska obmana čak je ušla u propise nekoliko jadranskih mjesta u kojima se sušenje rublja na pročeljima kažnjava do dvije tisuće kuna, s obrazloženjem 'da je odluka usklađena s direktivama Unije'. A ta laž lokalne vlasti svakako je europska prvakinja u konkurenciji ostalih, klasičnih lažnih vijesti.

2. Škegrini prepisivači i ponavljači iz 4b

'Kad će maturirati prepisivači i ponavljači iz 4b?' zapitao se Borislav Škegro na Direktno.hr-u. Njegova su četiri 'B' Beč, Budimpešta, Beograd i Bruxelles. 'Stoljećima su Hrvati tražili svoje punopravno mjesto u Europi balansirajući između tih političkih središta, u najrazličitijim kombinacijama. I uspjeli! Stalno se čeka neko rješenje izvana – iz jednog od B-ova. Europska praksa, europski fondovi… nikako se ne uviđa sve češći objektivni konflikt ciljeva hrvatske i 'europske' politike', tvrdi Škegro.

3. Krizni komandosi za državne tvrtke

Mario Banožić je kao ministar državne imovine napravio kopernikanski obrat u državnom gospodarenju državnim tvrtkama. Sazvao je menadžere i nadzornike iz javnog sektora i zaprijetio im da će slati državne povjerenike u tvrtke za koje se nasluti da su na rubu. Makar bi bilo bolje da se ustanovi sustav efikasnijeg izvještavanja (što će također biti dio izmjena Zakona o upravljanju državnom imovinom) i upravljanja. Banožićevi krizni menadžerski komandosi trebali su biti zapravo (pred)stečajni upravitelji državnih tvrtki. U međuvremenu je ministru promijenjen resor. Za svaki slučaj.

4. Brat bratu ugovor, a kazna u ladicu

Bivši HSS-ov načelnik Općine Kolan na Pagu Josip Zubović sakrio je u ladicu kaznu od 20.000 kuna kojom ga je kaznilo Povjerenstvo za sukob interesa, otkriva Telegram. U međuvremenu je izgubio izbore, a nakon europarlamentarnih izbora smijenjen je s čela županijske organizacije jer nitko iz HSS-a nije dobio nijedan glas, što znači da ni Zubović nije glasao za svoje. Sad otplaćuje kaznu iz ladice jer je pogodovao bratu Anti Zuboviću da dobije u zakup kafić u poslovnom centru u naselju Mandrama. Ugovor su, naravno, potpisala dva brata. Pouka? Što manja općina, to veće zvizdarije.

5. Tko je viknuo: 'Zaustavite GRECO!'?

Hrvatski poklič 'Zaustavite GRECO!' bio je efikasniji od komunističkog 'Zaustavite Reuters!'. Aktualni dokument antikorupcijskog tijela Vijeća Europe o Hrvatskoj tadašnji ministar Dražen Bošnjaković stavio je na dno neke ladice u Ministarstvu pravosuđa. Službena verzija glasi da već tri mjeseca traje prevođenje, a original na engleskom objavljuje se istog dana kad se objavi prijevod. U izvještaju su ocjene Vladina odnosa prema Povjerenstvu za sukob interesa. Zapravo je to bila manja neugoda za predsjednika Vlade nego za predsjednika HDZ-a koji se pripremao za stranačke izbore. Zato nije teško pokazati na sumnjivca koji je naložio: 'Zaustavite GRECO!'

6. Država zapošljava bolje od gospodarstva

Dobar je signal kad zapošljavanje raste. Pa su tako berićetnu 2019. javne službe završile s 2405 zaposlenih više. Najviše je novozaposlenih u zdravstvu (1210) te školstvu i znanosti (1054), a dobro nam ide i sa zapošljavanjem u MUP-u – 872 nova radna mjesta. Hrvatska s više od 500 policajaca na 100.000 stanovnika treća je policijska država EU. Sve zajedno u javnim je službama zapošljavanje lani poraslo za 1,4 posto. Za to vrijeme statistika izbacuje podatak da je u prosincu bilo 0,9 posto više zaposlenih nego godinu prije. Blago nama s takvim, javnim generatorom zapošljavanja!

7. Prijelazni rok za saborske prebjege

U ponedjeljak 18. svibnja raspuštena je saborska garnitura koja će ostati upamćena ponajprije po prevrtljivosti, trgovini mandatima i 'žetončićima'. Čak je 36 zastupnika - svaki četvrti iz dest izbornih jedinica - pretrčavalo iz koalicije u koaliciju, iz stranke u stranku, iz kluba u klub ili osnivalo nove vlastite strančice, uglavnom za jednokratnu upotrebu. U Sabor bi trebalo uvesti prijelazni rok – prije prvenstva, odnosno izbora, eventualno još jedan na pola mandata. Nažalost, postoji 'kvaka 22': politički prijelazni rok morali bi propisati – političari. A njima, naravno, odgovara sadašnja zakonska regulativa i dopuštanje ovakve trgovine mandatima koja graniči s političkim kriminalom.

8. Nema potpora dok traje godišnji

Sindikati državnih i javnih službi ustrajali su na povećanju plaća dogovorenom prije korone, koje je odgođeno do Nove godine, a šef Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar mrtav hladan umirivao je u kolovozu poduzetnike i njihove zaposlenike da će državne potpore biti isplaćene kad se njegovi ljudi vrate s godišnjeg odmora. Od sindikata do Lončara proteže se najčvršća državna dijagonala, ona uhljebnička, koja živi na grbači biznisa bez ikakva razumijevanja i odgovornosti ni za poduzetnike ni za sve zaposlene u privatnom sektoru.

9. Sve državne tvrtke kao jedna banka

Hrvatska od svoje imovine sljedeće godine planira zaraditi 2,4 milijarde kuna, a 2022. još manje – 2,2 milijarde. U taj iznos ulaze kamate, zarada od koncesija, zakupa, dividendi, dobiti tvrtki u državnom vlasništvu. Jedan konzultant usporedio je taj ukupni rezultat državnog sektora s dobiti kakvu je lani ostvarila jedna jedina privatna kompanija – Privredna banka Zagreb (2,15 milijardi kuna). I još se sjetio nedavne ministarske mantre da je za neefikasna državna poduzeća kriv – loš menadžment. Rijetka doza samokritike.

10. Porast plaća na krilima javnog sektora

Nećete vjerovati, ali prosječna neto plaća u trećem je kvartalu ove koronagodine porasla za 3,1 posto u usporedbi s prošlom godinom. Najviše su rasle plaće u zdravstvu i socijali (8,4 posto), javnoj upravi i obrani (6,3 posto) te obrazovanju (5,3 posto). Natprosječni rast (od 4,2 posto) ostvario je još samo IT sektor. Na drugoj su strani klackalice uspjeha rudarstvo i vađenje (pad od 4,5 posto), turizam i ugostiteljstvo (pad od 3,5 posto), ostale uslužne djelatnosti (pad od dva posto), prijevoz i skladištenje te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (pad od 0,8 posto).

22. studeni 2024 02:42