Ericsson Nikola Tesla danas je veliko gradilište. Na zagrebačkoj Trešnjevci u tijeku je temeljita energetska obnova kompleksa. Nekadašnji proizvođač telefonskih centrala danas bavi najsofisticiranijim tehnologijama i slavi sedamdeseti rođendan. To 'transformacijsko putovanje' povod je to za razgovor s predsjednicom kompanije Gordanom Kovačević.
Upravo obilježavate 70 godina kompanije u industriji koja se najbrže mijenja. Kako u kontekstu stalnih promjena komentirate dugovječnost na čelu kompanije? Vi sad u trećem mandatu završavate 15. godinu na poziciji direktorice, i tek ste sedma osoba na čelu kompanije u punih 70 godina. Kako je moguć takav kontinuitet?
– Nikad nismo gledali koliko će tko ostati ili biti na čelnoj poziciji. To ovisi o promjenama, strategijama i rezultatima, i ne odnosi se samo na mene, nego i na dosta mojih kolega koji su u menadžerskom timu te koji imaju tu brzinu promjena, prilagođavanja, stalnog učenja i stvaranja novih vrijednosti za sve dionike, uključujući i dioničare.
Većina multinacionalki pri preuzimanju hrvatskih kompanija prije svega kupuje tržište, u boljem slučaju i 'ruke', odnosno proizvodnju. Ericsson je u Teslu 1995. došao na drugi način. Čak nije ni većinski vlasnik, ima tek 49,07 posto dionica…
– To je jedinstven primjer u Hrvatskoj, a i jedan od rjeđih čak i u svijetu. Naša partnerska suradnja s Ericssonom datira s licencnim ugovorima od 1953. i to je bila izvrsna mogućnost da se jedna hrvatska kompanija već u to vrijeme poveže s globalnim liderom u telekomunikacijama. Taj partnerski odnos osnažen je u privatizaciji 1995. kad je Ericsson postao najveći pojedinačni dioničar. Prepoznao je snagu naše kompanije, kvalitetu ljudi i menadžera, poznavali smo jedni druge. Poveznica sa strateškim partnerom bila je ključna i u daljnjem razvoju. Naravno, postojali su različiti scenariji. Ericsson je mogao zadržati kompaniju samo na hrvatskom tržištu, fokusirati se samo na određena područja. Nakon restrukturiranja potkraj 90-ih bilo je manje od 1000 zaposlenika, a danas nas je 3200. Mislim da smo se kvalitetom, inovativnošću i načinom rada uspjeli pozicionirati da preuzimamo sve veće i sve kvalitetnije odgovornosti i transformirati se u ono što smo danas, u kompaniju znanja.
Igrate na dvije razine – u globalnoj ste konkurentskoj utrci u industriji koja se najbrže razvija, ali konkurenti su vam i druge sastavnice švedske korporacije. Kako ste se uspjeli pozicionirati kao važan R&D centar?
– Da ovih 'prvih 500' nije pokazalo kvalitetu i rezultate, vjerojatno bi se ugasio cijeli odjel i R&D centri bili bi na nekim drugim mjestima. Morate biti najbolji, najkvalitetniji i najinovativniji da opstanete. No isto tako morate biti prisutni na mjestima na kojima se donose ključne odluke o novim tehnologijama, preuzimati odgovornosti za nova područja i pokazati rezultate u jako kratkom vremenu. Kontinuirano smo izloženi 'benchmarking procesima', svaki dan moramo se dokazivati u globalnoj korporaciji sa više od sto tisuća zaposlenih. U R&D-u, ali i u globalnim i regionalnim centrima osposobljeni smo za najsloženije usluge poput optimizacije mobilnih mreža i razrade softverskih alata za to, dizajniranje i integraciju cjelovitih rješenja za operativne i poslovne sustave podrške... Tu smo upravo na inovacijama stvarali nove proizvode, predstavili ih Ericssonu i postali globalni centar za te usluge unutar korporacije.
Ali kako ste uspjeli izlobirati da Zagreb (sa samo jedan posto udjela prihoda u korporaciji) bude jedan od ključnih razvojnih centara za 5G tehnologiju, koja je presudna i za korporaciju i za, usudio bih se reći, civilizaciju?
– 5G je tehnologija budućnosti i centri se stvaraju tamo gdje postoji najveći potencijal, koji je vezan uz kvalitetu ljudi, a to mi imamo. Tu je važno i kontinuirano ulaganje u razvoj njihovih znanja i vještina, što također imamo. I onda treba pokazati 'quick wins': dajte nam malo i pokazat ćemo da to možemo. Nakon naših rezultata taj proces je otvoren i dobivamo sve veće i veće odgovornosti. Isto tako, na sastancima na kojima se donose odluke morate biti otvoreni i hrabri, ne bojati se zato što dolazite iz male zemlje, nego reći: 'Mi možemo napraviti super inovaciju, super rješenje.' Imamo već nekoliko takvih primjera u području 5G-a. Ali, kad bismo sad stali i nastavili raditi na ustaljeni način kao prije pola godine ili godinu dana, pitanje je bismo li opstali.