Do sada je prijenos novca s računa na račun u drugoj banci ovisio o tome kad je platni nalog bio zadan i izvršavanje naloga moglo je trajati nekoliko sati ili čak i nekoliko dana ako je bila riječ o neradnim danima i praznicima. Od 29. listopada, kad je platni sustav počeo raditi, novac je primatelju dostupan odmah
Prošli je tjedan Financijska agencija (Fina) pustila u promet NKSInst, platni sustav koji omogućava prijenos novca s računa platitelja na račun primatelja u stvarnom vremenu. U samo nekoliko sekundi, u bilo koje doba dana, sve dane u godini, uključujući vikende i blagdane, moguće je slati novac s računa na račun i ako nisu otvoreni u istoj banci, što dokida klasična međubankarska plaćanja u kojima je za transfer novca najčešće trebao jedan radni dan.
Upravo je digitalizacija sustava platnog prometa i raznih Fininih usluga ujedno njezin glavni fokus, stoga je najnovija usluga, koju mnogi smatraju revolucionarnom u platnom prometu u Hrvatskoj, bila povod za razgovor s Gordanom Soldo, savjetnicom Uprave Fine, koja je za Lider rekla sve što je do sada učinjeno u digitalizaciji usluga, koliko su novi servisi bili korisni poduzetnicima u razdoblju lockdowna i o planovima Financijske agencije u idućem razdoblju.
Kako biste opisali novu uslugu NKSInst, čemu ona služi i komu je namijenjena?
– Do sada je prijenos novca s računa na račun u drugoj banci ovisio o tome kad je platni nalog bio zadan: ujutro, popodne, noću, radnim danom, vikendom ili praznikom, i takvo izvršavanje platnog naloga moglo je trajati nekoliko sati ili čak i nekoliko dana ako je bila riječ o neradnim danima i praznicima. Od 29. listopada, kad je platni sustav počeo raditi, novac je primatelju dostupan odmah, odnosno u najviše deset sekundi od kada je platitelj izdao nalog. Stoga je instantno plaćanje jedina prava zamjena za gotovinu i nezamjenjivo je u svim hitnim plaćanjima: u slanju novca na privatne račune, plaćanju računa u restoranu, u online kupnji, plaćanju komunalnih usluga, ali i isplati plaća, honorara; ukratko, u plaćanju svih vrsta računa. Uvođenje instantnoga platnog sustava najčešće je dugotrajan i zahtjevan proces, ali Fina je to iznimno brzo odradila i primjer je najbrže uspostavljenog nacionalnog sustava tog tipa u Europi koji je razvila koristeći se vlastitim znanjem i iskustvom.
Kakav je odaziv građana, poslovnih korisnika, a kakav banaka? Što je sve potrebno da bi se pristupilo usluzi instantnog plaćanja?
– Za korisnike je nužno da su njihove banke pristupile Fininu instantnom platnom sustavu. Zasad su sudionici platnog sustava NKSInst Hrvatska poštanska banka, Partner banka i Privredna banka Zagreb, a vjerujem da će mu uskoro pristupiti i ostale banke kako bi klijentima omogućile tu revolucionarnu uslugu plaćanja.
Veliku pozornost posvećujete digitalizaciji. Koliko su poduzetnici i građani prihvatili vaše digitalne usluge? Kolike su naknade za korištenje vaših servisa, jesu li jeftinije ili skuplje od bankovnih?
– Finin je glavni fokus digitalizacija, i to u radu sa znanstvenom zajednicom, zatim digitalizacija proizvoda i usluga za gospodarstvo i fizičke osobe, inovativnih rješenja za male korisnike, a i velikih infrastrukturnih inovativnih rješenja. Više od petnaest godina pruža usluge e-poslovanja digitalizirajući poslovnu dokumentaciju, dajući usluge digitalnih cerfitikata, e-arhive, e-Računa za poslovne subjekte, e-Računa u javnoj nabavi, e-plaćanja, e-Regosa i sl. Također, Fina je središnje mjesto razmjene e-računa prema javnim naručiteljima, što omogućava jednostavno povezivanje sa svim sudionicima bez potrebe za primjenom različitih protokola u slučaju povezivanja gospodarskih subjekata između dvaju i više različitih informacijskih posrednika, što korisniku štedi integracijske i operativne troškove. Što se tiče platnog prometa, naknade za pravne osobe koje obavljaju usluge u Fini određuju banke jer smo mi njihov eksternalizirani partner, a za fizičke osobe usluge su jeftinije u Fininim poslovnicama nego u bankama.
Digitalni certifikati trebali bi olakšati poduzetnicima njihovu upotrebu i skratiti vrijeme izdavanja. Jesu li te usluga zaživjele među korisnicima?
– Digitalni je certifikat digitalni identitet korisnika koji posluje na internetu, bilo da pristupa nekom elektroničkom servisu bilo da potpisuje dokumente. Njima se i krajnji korisnik i poslovni subjekt autentificiraju nekim od certifikata iz širokog asortimana certifikata za različite namjene i skupine korisnika. Primjena digitalnih certifikata omogućuje sigurno elektroničko poslovanje i Fina je prva pružateljica usluga povjerenja, odnosno usluga digitalnih certifikata u Hrvatskoj, s više od petnaest godina iskustva u tom području. Tu je i elektronički potpis, koji omogućava neporecivost i potpunu zaštitu integriteta potpisanog sadržaja. Digitalni certifikati obilježili su suvremeno poduzetništvo – nema poduzetnika u Hrvatskoj koji se ne koristi tom uslugom za neki od svojih procesa, od potpisivanja dokumenata, prijavljivanja na razne državne servise pa do korištenja Finina certifikata u mobilnom bankarstvu većine bankarskog tržišta. Uz primjenu ostalih usluga povjerenja, poput vremenskog žiga, potpisnih standarada i e-arhive, omogućujemo dugoročno sigurno i pravovaljano elektroničko poslovanje, a to svi trebamo u doba digitalne tranzicije vlastitih poslovnih procesa.
Koliko su digitalni servisi pomogli u koronakrizi i je li u vrijeme lockdowna porasla učestalost korištenja digitalnih usluga?
– U nevjerojatno kratkom roku u doba lockdowna formirali smo portal Mjere i Online servis za prikupljanje i predaju dokumetacije bankama za financiranje likvidnosti. Osim zadavanja zahtjeva, omogućena je predaja izvještaja, dostava upita i reklamacija, predaja zbrojnih naloga za pojedine banke. Na dokumentaciji je omogućen potpis elektroničkim potpisom s Fininim certifikatima, ali i s, primjerice, elektroničkom osobnom iskaznicom. Zato nije bilo potrebno naknadno dostavljati dokumente, već su navedeni dokumenti elektroničke isprave i smatraju se originalima.
Kakav je bio odaziv na portal za podnošenje zahtjeva za Vladine mjere i za predaju zahtjeva za očuvanje likvidnosti?
– Odaziv poduzetnika bio je odličan! S portala Mjere financijskim institucijama upućeno je gotovo 26 tisuća zahtjeva, od kojih se više od 60 posto odnosilo na odgodu kredita te manji broj na nove kredite za likvidnost i obrtni kapital. Svi podaci proslijeđeni su dalje na obradu u banke. U samo tri tjedna od izražavanja potrebe Finin tim uspio je izgraditi jedinstveni online portal za prijavu na mjere. Fina je izradila i Covid Score, sustav za ocjenu ugroženosti poslovnih subjekata prouzročenih pandemijom. Portal Mjere i Covid Score pojednostavnio je poduzetnicima dokazivanje ugroženosti te smanjio trošak i uštedio vrijeme jer nisu trebali dodatno dostavljati dokumentaciju, već su se podaci prikupljali iz provjerenih službenih baza na temelju onih koje je sâm poduzetnik u uobičajenim procesima već jednom predao drugim državnim institucijama, poput Porezne uprave, HZMO-a ili HZZ-a. Hrvatska je prva zemlja koja je donijela objektivnu ocjenu ugroženosti poslovanja, što su prepoznale inozemne financijske institucije i regulatori te smo već dobili upite za suradnju.
Fina surađuje sa studentima i fakultetima, orijentacija vam je uključivanje šire zajednice u projekte koje inicirate. Što je do sada učinjeno, koji je krajnji cilj tih akcija?
– Kontinuirano radimo na rješenjima koja pomažu digitalizaciji gospodarstva te nam je potreban IT kadar. Stoga smo u suradnji s lokalnom zajednicom i IT fakultetima otvorili razvojne centre u kojima studentima omogućavamo rad na raznim projektima na kojima stječu iskustvo potrebno u poslu, a mi od njih dobivamo kreativnost i novu viziju budućnosti. Takva sinergija pokazala nam se izvrsnom, te smo pokrenuli i stipendijski program koji uključuje mogućnost stalnog zaposlenja najboljih studenata u Fini nakon što završe studij. Tako potičemo i razvoj rješenja koja su prilagođena potrebama korisnika, ali i lokalnoj zajednici u cjelini jer omogućavamo mladima da ostanu u zemlji, što smatramo iznimno važnim.