Donosimo gospodarski dio iz izbornog programa Stranke s imenom i prezimenom, Fokusa i Pametnog koji je predstavljen prošloga tjedna, koji se zalaže za 'rasterećeno, moderno i zeleno gospodarstvo'. Evo što kažu:
Poznato je da su porezna i regulatorna opterećenja na gospodarstvo u Republici Hrvatskoj značajan ograničavajući faktor koji ruši konkurentnost i ima ozbiljan negativan utjecaj na ukupnu kvalitetu života. Ključna područja na kojima je potrebno učiniti veće promjene kako bismo ubrzali razvoj hrvatskoga gospodarstva su:
- Moderno gospodarstvo – Gospodarski razvoj treba temeljiti na gospodarskim granama koje stvaraju visoku dodatnu vrijednost. Industrije visokih tehnologija zasigurno zauzimaju prvo mjesto među djelatnostima koje osiguravaju kvalitetan, ubrzan i održiv gospodarski rast. Konkurentnost visokotehnoloških tvrtki potrebno je poticati kreiranjem povoljnog poslovnog okruženja i seta poticajnih mjera za ulaganje u istraživanje i razvoj.
- Smanjenje nameta – Kao najvažniju mjeru ističemo plan smanjenja fiskalnih i parafiskalnih opterećenja. Ta opterećenja viša su za 5 postotnih poena BDP-a, odnosno oko 20 milijardi kuna nego u drugim članicama EU sličnog stupnja razvijenosti.
Porezno rasterećenje provest ćemo primjenom dva osnovna principa: 1. poreznim obveznicima osigurati uvjete kakve imaju njihovi konkurenti na zajedničkom tržištu EU, 2. porezna obveza nastaje kad porezni obveznik ostvari primitak (kad radnik primi plaću, kad poduzeće naplati potraživanje, kad poduzetnik isplati dobit).
Uz restrukturiranja javnog sektora i smanjenja proračunskih rashoda provest ćemo dodatno porezno rasterećenje kojim ćemo Hrvatsku učiniti još atraktivnijom za ulaganje i poslovanje. Uz povećanje neoporezive osnovice, uvest ćemo jedinstvenu stopu od 10% poreza na dohodak. Isto tako, s ciljem privlačenja i poticanja privatnog ulaganja porez na dobit bio bi smanjen na 10% bez obzira na visinu prihoda. Na taj način će se povećati neto plaće i zaposlenost te pokrenuti ekonomija. Ovako povoljni porez na dohodak stvara uvjete za otvaranje potpuno novih radnih mjesta s visokim plaćama, a može služiti i kao mehanizam za povratak iseljenih stručnjaka i privlačenje novih. Na primjer, ako se otvori 50.000 visokokvalificiranih radnih mjesta s prosječnom bruto plaćom od 30.000 kuna (neto oko 15.000 kuna), to bi kroz uplate doprinosa za zdravstveno osiguranje zatvorilo rupu u proračunu za zdravstvo u iznosu od 3 milijarde kuna godišnje. Pored toga, u I. stup mirovinskog sustava uplatilo bi se još 2,7 milijardi kuna čime bi se za taj iznos smanjila potreba za korištenjem ostalih poreznih prihoda za isplate mirovina. Dodatno, kroz povećanu potražnju povećali bi se prihodi od PDV-a i druge vrste prihoda proračuna. Ove mjere su posebno važne u trenutku kada u svjetskoj ekonomiji veliki broj radnika radi s udaljenih lokacija, te bi ih mogli privući da dođu raditi u Hrvatsku i ovdje donesu svoje plaće, te plaćaju poreze i doprinose. Tako se stvara dodatna vrijednost od čega imaju koristi svi hrvatski građani. Predložena porezna politika podrazumijeva značajnu decentralizaciju i spuštanje poreznih prihoda u regije gdje je porezni prihod ostvaren. Na taj način jačamo regije i gradove omogućavajući im kvalitetniji mehanizam planiranja i upravljanja vlastitim razvojem i konkurentnošću.
Značajno ćemo smanjiti i parafiskalna opterećenja, kako u financijskom smislu, tako i u njihovom broju i pojednostavljenju procedura započevši s ukidanjem obaveznih članarina u strukovnim udrugama, pa do ukidanja obaveznih članarina u krovnim gospodarskim udrugama, poput HGK, HOK i njima sličnih. Ovim korakom bismo prvo znatno rasteretili gospodarstvo, ali isto tako ojačali scenarij u kojem udruge koje zaista donose dodanu vrijednost za svoje članove imaju jednaku priliku za pozicioniranje u javnom životu Republike Hrvatske.
- Regulatorno rasterećenje – Ukidanjem suvišnih administrativnih procesa znatno bi se ubrzale investicije te podigla učinkovitost. Dodatno, moguć je prostor za napredak u dva smjera – smanjenje troška građanima i poduzećima te ukidanje suvišnih procesa koji koče investicije i nepotrebno troše resurse. Eliminacija nepotrebnog administriranja smanjit će mogućnost korupcije, jer birokrati u ministarstvima i lokalnoj administraciji neće više moći ucjenjivati gospodarstvenike i građane.
- Zeleno gospodarstvo - Gospodarski rast nikako ne smije biti nauštrb zaštite okoliša i prirodnih bogatstava Republike Hrvatske. Energiju potrebnu za gospodarstvo potrebno je osigurati iz obnovljivih izvora energije u što je moguće većoj mjeri, no nikako izravno kopirajući zapadnoeuropske koncepte koji nisu izravno prihvatljivi što zbog razine razvijenosti našeg gospodarstva, ali isto tako i zbog drugih faktora poput tradicije, zemljopisno uvjetovane dostupnosti obnovljivih izvora energije, razvijenosti vlastitih tehnologija obnovljivih izvora energije i tome slično. Pametnim upravljanjem energetskim sustavima moguće je ostvariti dodatne uštede. Prijelaz na kružno gospodarstvo potrebno je provesti dinamikom koja je realna za naš stupanj gospodarskog razvoja, kada će zapravo donositi dodatno ubrzanje gospodarskih aktivnosti, a ne da ih usporava zbog podizanja osnovnih troškova poslovanja. Svakako treba stimulirati i korištenje čišćih oblika prijevoza, poput željeznica u prigradskom, te javnog prijevoza u gradskom prometu. Poticanjem ulaganja u obnovljive izvore energije favorizirat ćemo one tehnologije i projekte kojima se ostvaruju dodatni pozitivni učinci na povećanje konkurentnosti poljoprivrede i industrijske proizvodnje.
- Borba protiv klimatskih promjena – Osim postupne i održive transformacije u smjeru proizvodnje čiste energije potrebno je i provoditi mjere koje će smanjivati rizik i podizati otpornost na klimatske promjene. Probleme je potrebno percipirati na vrijeme, kako bi se rješenje pronašlo prije nego li nastanu štete, primjerice poput podizanja riva na obali kao odgovor na porast razine mora. Provođenje ovih mjera često je interdisciplinarni zadatak, gdje se rješavanjem jednog problema, primjerice osiguranja pitke vode, ne smije otvoriti cijeli niz drugih problema, od poljoprivrede, preko prometa do energetike. Cjelovitim sagledavanjem problema, te planiranjem i izgradnjom višenamjenskih sustava, poput primjerice sustava Program Sava, moguće riješiti problem izloženosti poplavama, spuštanju razine podzemnih voda, a da energetika kao izvor obnovljive energije zapravo bude dio rješenja, a ne problema, jer primjerice, ako želimo zadržati vodu na nekom području u režimu niskih voda, izgradnju brana možemo pojeftiniti ugradnjom energetike u njih, a onda za jednu petinu cijene možemo te iste brane još učiniti i mostovima koji će pospješiti prometnu povezanost. Kada na to dodamo sinergijske efekte koje takvo višenamjensko rješenje ima na druga područja, primjerice poljoprivredu i turizam, onda dobivamo visoku dodanu vrijednost za uloženi novac. Program Sava je izvrstan primjer višenamjenskog projekta koji uz gospodarske koristi donosi i značajno podizanje kvalitete života, te konačni izlazak Zagreba na obale Save, a sve to je moguće realizirati uz značajno korištenje domaćeg znanja i pameti što u sljedećem koraku može biti poslovna prilika za izvoz znanja.