Konzultantska kuća BlueRock Consulting nedavno je objavila novu studiju pod nazivom 'Istraživanje sentimenta građevinske industrije u Hrvatskoj', kojom je identificirala kratkoročna i srednjoročna očekivanja i utjecaj nedavnih zbivanja (pandemija, potres) na daljnji rast sektora. Studijom su obuhvaćeni najnoviji trendovi u građevini te prognoze poduzetnika o perspektivi sektora u idućih deset godina. U istraživanju je sudjelovao reprezentativan uzorak velikih, srednjih i malih kompanija – od proizvođača građevinskog materijala do građevinara.
Međutim, zanimljivo je da, bez obzira na očekivani rast broja projekata i na visoku razinu šteta na potresom pogođenim područjima, ispitanici svoje poslovanje ne namjeravaju oslanjati na obnovu od potresa. Štoviše, njih 70 posto očekuje da će udio prihoda od potresom pogođenih područja biti manji od 10 posto u srednjem roku.
- To je djelomično rezultat sumnjičavosti prema dinamici obnove područja i nepovjerenja prema administrativnim procedurama. Dodatni faktor je raznolikost i specifičnosti obnove koje će zahtijevati različite ekspertize – objašnjava Andrej Šimatić, autor Studije i partner u BlueRock Consultingu.
Dodao je i to da je građevinski sektor uvijek bio jedan od pokretača hrvatskog BDP-a i sigurno će biti jedan od temeljnih stupova oporavka od utjecaja pandemije.
- Rast sektora baziran je na tri ključne poluge podjednake važnosti za ispitanike: obnova stanova/kuća na područjima pogođenim potresom, nova kvalitetna stanogradnja te infrastrukturni projekti - kaže Šimatić.
Primjećuje i porast broja projekata manje vrijednosti s jedne strane, dok s druge raste važnost dinamike realizacije infrastrukturnih projekata, čija će preciznija procjena vjerojatnosti realizacije biti veća nakon završetka lokalnih izbora. Središnja Hrvatska bit će 'građevinski epicentar' u srednjem roku, na tom području tamo se odvija 55 posto aktivnosti ispitanika.
- Iako je građevinska industrija vrlo usko vezana za BDP (i obrnuto), uz određeni vremenski odmak očekivanja su da bi utjecaj 2020. i 2021. godine ipak bio manji u odnosu na prethodnu financijsku krizu. Osim gore spomenutih budžeta za obnovu od potresa, rast interesa za kvalitetnu stanogradnju i očekivane infrastrukturne projekte, rast građevinske industrije dominantno će se realizirati kroz cijenu i to primarno kao rezultat limitiranosti kapaciteta, uzrokovana nedostatkom radne snage i smanjenjem broja aktivnih građevinskih poduzeća. No samo pod pretpostavkom dominantno 'zatvorenog' tržišta, koje će se sigurno postepeno otvarati te možemo očekivati snažnije konkuriranje i prisutnost inozemnih kompanija u potrazi za atraktivnim prilikama – zaključuje Šimatić.