Jedan je domaći proizvođač raznoga građevnog materijala obavijestio građevinske kompanije da su tijekom veljače i ožujka enormnog narasle cijene sirovina, pa će ta kompanija do travnja morati podići svoje cijene za 25 posto. A cijene raznih materijala već i dosad su skakale do 65 posto!
Eksplozija rasta cijena građevnog materijala, pogotovo željeza i njegovih konstrukcija te čelika i stiropora, kao i drugih izolacijskih materijala, već je sad zabrinula građevinske poduzetnike, ali i kupce stanova jer se očekuje da će poskupjeti i građevinski radovi, a posljedično i cijene stanova. A možda i infrastrukturni projekti!
Razlog rastu cijena je poremećaj na svjetskom tržištu usljed pandemije i privremenog zatvaranja pogona koji proizvode sirovinu za građevni materijal, ali nije jedini. Pritom valja reći da cijene u Hrvatskoj uglavnom prate rast onih u svijetu.
Pandemija smanjila proizvodnju
U Ikoma prodajnom centru kažu da je u posljednjem kvartalu prošle godine rasla cijena metala, što se intenziviralo i kontinuirano nastavlja i u ovoj godini.
– Kako rastu cijene sirovina, linearno rastu i cijene svih gotovih proizvoda. Postotno se rast cijena kreće od pet do 25 posto, ovisno o skupini proizvoda, a cijena onih čiji je većinski sastav metal čak se i udvostručila – objašnjavaju u Ikoma prodajnom centru.
Jedan od ključnih razloga zašto su ovako naglo poskupjeli izolacijski, metalni, ali i drugi materijali na globalnoj razini je to što su proizvođači sirovina za građevne materijale znatno smanjili proizvodnju zbog pandemije, zbog čega su zapravo te sirovine poskupjele. Primjerice, rast cijena izolacijskih materijala počeo je još lani u ožujku, a električnih vodiča u travnju. Od tada su do danas bakreni električni vodiči poskupjeli više od 65 posto, a oni od aluminija 35 posto.
Još jedan razlog zašto cijene rastu je rast cijena nafte. Primjerice, bitumen kojim se izoliraju mostovi, viadukti, aerodromi i krovovi te se upotrebljava i za proizvodnju asfalta, dobiva se frakcijskom destilacijom nafte i zbog toga je u zadnjih par mjeseci poskupio između 15 i 20 posto, a stiropor, čija se sirovina također dobiva iz nafte, između 20 i 25 posto.
– Za većinu građevnog materijala kojem su osnova nafta i naftni derivati očekujem daljnji rast cijena, ali zbog mnogo čimbenika koji utječu na cijenu nezahvalno je predviđati koliki. Ni sva ova poskupljenja možda nisu opravdana, jer se na globalnoj razini potrošnja nafte nije vratila na razinu prije COVID-19, a cijene su sada više nego prije pandemije – napominje suvlasnik Osijek koteksa Marko Tadić.
Niz specifičnih razloga
Zapravo su poskupjeli svi izolacijski materijali, kamena vuna, stiroduri – koliko i stiropor. Ipak, rekorderi posljednjeg vala poskupljenja su metali i proizvodi koji imaju metale – željezo, čelik, armature i drugi materijali koji su špekulativna roba na burzama. Cijene rastu od studenoga.
– Predstavnici proizvođača željeza rekli su nam da postoji veliki manjak otpadnog željeza, koji je sirovina za proizvodnju betonskog željeza, pa zbog velike potražnje naglo raste cijena otpada na burzi – objašnjava vlasnik Kamgrada Dragutin Kamenski.
Predsjednik Uprave Tehnike Zlatko Sirovec kaže da je od sredine prosinca do kraja siječnja drastično poskupjela armatura – za 50 posto. I Kamenski ističe prosječan rast od 45 posto, što je tu negdje, ali kad je riječ, kaže, o burzovnoj robi, kretanje cijena je nepredvidivo. Primjerice, najviša cijena željeza na burzi postignuta je 5. siječnja – 662 eura za tonu, što znači da je za nešto više od dva mjeseca kada je počela rasti željezo poskupjelo za 216 eura (gotovo 50 posto). Nakon toga cijena je počela padati do potkraj veljače kada je sa 605 eura još jednom naglo skočila na 656 eura i opet počela lagano padati.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.