Onaj stari štos o bankaru koji ti da kišobran kad je lijepo vrijeme, a oduzme kada počne kišiti, već je neko vrijeme primjenjiv samo na komercijalnog bankara, ne i na središnjeg. Naprotiv, velike središnje banke postale su permanentni 'držači kišobrana' i državama i tržištima, a mijenja se samo veličina kišobrana i stil držanja. Štoviše, zahvaljujući velikom povlačenju fiskalne politike nakon prošle krize, monetarna je postala ključni faktor makroekonomskih trendova, iako se čini da će zahvaljujući izbijanju koronakrize dobiti konačno pomoć državnih blagajni.
Osamljene u svojoj borbi protiv tržišnih vjetrova središnje su banke bile prisiljene inovirati i snalaziti se korištenjem nekoć nedopustivih metoda, no to je donedavno vrijedilo uglavnom za velike igrače poput američkog Feda, Europske središnje banke i Japanske središnje banke. S druge strane, jedna mala Hrvatska narodna banka odlučila se za vrlo konzervativan pristup čuvanja tečaja i nadgledanja bankarskog sustava, bez ikakvih izleta u nepoznato. Sve do prije nekoliko mjeseci kada je odlučila napraviti veliki iskorak i kupiti državne obveznice.
O čemu se radi i što dalje možete pročitati u novom izdanju digitalnog i tiskanog Lidera.