Ne zna se jesu li hrvatski poduzetnici više u strahu od koronavirusa, ili od posljedica epidemije. Strahuju od pada tržišta i od nelikvidnosti. Kako im pomoći? Brzo će nam trebati labaviji odnos prema naplati kredita. Udruga banaka 'intenzivno razmatra mjere koje bi mogle pomoći gospodarstvu', pa šef HUB-a Zdenko Adrović spominje moguće kopiranje talijanskog modela moratorija na otplatu kredita. Banke su pritom ovisne o regulatoru.
Pitali smo Hrvatsku narodnu banku razmatra li mjere koje bi mogle pomoći dijelu gospodarstva zbog nastupajućeg vala nelikvidnosti uzrokovane koronavirusom, u prvom redu mislimo na privremeno olakšavanje uvjeta bankama, kako bi one mogle omogućiti povoljnije uvjete klijentima koji su u investicijskom ciklusu i ušli su u kredite, a sad će se neke od njih suočiti s neočekivano nižim prihodom. Čini se da HNB o privremenom olakšavanju uvjeta bankama zasad ne razmišlja.
Odgovorili su nam da je o učincima epidemije koronavirusa u gospodarstvu u ovom trenutku teško nagađati jer nisu poznati brzina njezina širenja ni moguće trajanje, kao ni vrste i intenzitet mjera koje će vlade pogođenih zemalja koristiti pri njezinom suzbijanju.
- Ta je neizvjesnost, kao i jačanje bojazni o nepovoljnim ishodima proteklih tjedana rezultirala iznimno visokom kolebljivošću na međunarodnim financijskim tržištima, a u Hrvatskoj i pojačanom potražnjom za devizama koja je potakla blago slabljenje tečaja kune. U takvim je uvjetima Hrvatska narodna banka po prvi puta nakon gotovo četiri i pol godine intervenirala prodajom deviza kako bi potvrdila orijentaciju na očuvanje stabilnosti tečaja, što je preduvjet ispunjavanja zakonskih ciljeva, odnosno čuvanja stabilnosti cijena i financijske stabilnosti. HNB, kao i druge središnje banke, nastavlja kontinuirano pratiti zbivanja na financijskim tržištima i gospodarska kretanja kao i moguće scenarije te će i ubuduće djelovati na način koji ocijeni primjerenim – kažu u HNB-u.
Dodaju i da je HNB svim kreditnim institucijama uputio dopis s ključnim supervizorskim očekivanjima koja se odnose na preispitivanje i po potrebi ažuriranje njihovih planova kontinuiteta poslovanja i planova upravljanja u kriznim situacijama, kako bi se osigurala adekvatna pripremljenost za eventualne negativne utjecaje širenja koronavirusa na njihove poslovne aktivnosti i izloženost rizicima.
- U tom smislu se od kreditnih institucija očekuje da provedu mjere prevencije širenja zaraze, osiguraju adekvatne tehnološke i kadrovske resurse za potencijalni rad na daljinu, provedu potrebne aktivnosti za neometano i sigurno funkcioniranje IT sustava, bankomatske i EFTPOS mreže te sagledaju potencijalni negativni utjecaj na ostale segmente poslovanja, uključujući kreditno poslovanje. U slučaju utvrđivanja povećanih rizika, od kreditnih se institucija očekuje da nas o istome bez odlaganja obavijeste – kažu u HNB-u.
Ova institucija je i sama uvela neke interne preventivne mjere i promijene u dosadašnjem načinu rada, radi sprečavanja rizika. U segmentu platnog prometa definirani su i kritični poslovni procesi. U sklopu tih mjera poduzete su organizacijske, administrativne, tehnološke, higijenske i ostale mjere.
- Te su mjere organizirane kako bi se zaposlenicima nadležnih stručnih službi i njihovim radnim mjestima, koja su od kritičnog operativnog značaja za Hrvatsku, omogućilo da u najvećoj mogućoj mjeri nastave obavljati svoj posao u posebnom režimu održavanja izdvojenog i produljenog smjenskog rada, dolaska i odlaska na posao, i rada od kuće uz korištenje raspoloživih informatičkih tehnologija – kažu u HNB-u. To bi konkretno značilo da je, prema nekim našim informacijama, HNB uveo duplu smjenu za dvije ekipe djelatnika koje se svaki tjedan rotiraju i nisu u međusobnom kontaktu. Navodno im je i sugerirano da ne koriste javni prijevoz već im troškove taksi prijevoza plaća poslodavac, odnosno HNB.