Kako je Lider već objavio, banke u Hrvatskoj počele su tvrtkama naplaćivati čuvanje depozita. U bankarskim, ali i poduzetničkim krugovima o tome se naveliko priča od siječnja, kada su pojedine banke i počele obračunavati naknadu za depozite, a sve su glasnija i šuškanja da u tome smjeru uskoro kreću i drugi slijedeći odluke matičnih banaka u inozemstvu.
Do zaključenja Liderovog tiskanog izdanja nije stigao odgovor Hrvatske narodne banke (HNB), pa ga objavljujemo sada. A kako tvrde u HNB-u, u toj su instituciji upoznati s namjerom pojedinih poslovnih banaka da počnu naplaćivati naknade za držanje sredstava na računima u eurima korporativnih klijenata. Prema najavama banaka, poručuje HNB, takve bi se naknade obračunavale u postotku od iznosa koji se drže na računu.
- Važno je naglasiti da se obavijesti koje smo do sada zaprimili odnose isključivo na račune pravnih osoba i to u eurima, a ne i na račune fizičkih osoba kao niti na kunske račune - napominju i dodaju kako su poslovne banke koje su se do sada obratile HNB-u svoju namjeru obrazložile time da i same plaćaju negativnu kamatnu stopu na sredstva u eurima koje drže u poslovnim bankama europodručja, ali i kod HNB-a u sustavu TARGET2-HR. Slijedom navedenoga poslovne banke već duže vrijeme i same snose troškove držanja sredstava u eurima, zbog čega se ove naknade uvode s ciljem nadoknade troškova kojima su izložene, stav je središnje hrvatske banke.
- Treba reći da se iskazana namjera poslovnih banaka, posebno sa stajališta klijenata banaka, treba promatrati kroz prizmu odredbi Zakona o obveznim odnosima, posebno odredbi toga zakona koje reguliraju bankarski tekući račun (članci 1007. do 1015.) i bankarski novčani polog, odnosno depozit (članci 990. do 997.). Spomenute odredbe Zakona o obveznim odnosima u pogledu bankovnog tekućeg računa ne sadrže zabranu primjene negativnih kamatnih stopa. Pored toga, članak 1014. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima u pogledu ugovora o bankovnom tekućem računu izrijekom predviđa mogućnost da banke obračunavaju proviziju za izvršene usluge koje su obuhvaćene ugovorom o tekućem računu kao i naknadu za posebne troškove učinjene u vezi s tim ugovorom - podsjećaju u HNB-u na pravnu regulativu.
No, i ta pravna regulativa ima svoje cake. Pa tako u HNB-u napominju da ako se poslovni odnos banaka i njenih klijenata i namjera uvođenja negativnih kamatnih stopa odnose na ugovor o bankovnom novčanom pologu, tada treba imati na umu spomenute odredbe Zakona o obveznim odnosima koje reguliraju bankarski novčani polog (članci 990. do 997.) te posebno ukazati da odredba članka 997. Zakona o obveznim odnosima propisuje dužnost banke da plaća kamatu na novac koji je kod nje položen, ako zakonom nije drukčije određeno. Kako u RH ne postoji drugi zakon koji bi omogućavao poslovnim bankama da primjene negativnu kamatnu stopu, iz odredbe članka 997. Zakona o obveznim odnosima proizlazi, naglašavaju u HNB-u, da primjena negativne kamatne stope kod ugovora o bankarskom novčanom pologu u hrvatskom pravnom poretku nije dopuštena.
- Ovdje treba dodatno ukazati na mogućnost da banke formalno udovolje članku 997. Zakona o obveznim odnosima na način da položitelju (deponentu) formalno plate neku kamatu, ali da istovremeno položitelju naplate i neku vrstu naknade (što nije izrijekom zabranjeno) pri čemu bi visina naknade mogla premašiti iznos plaćene kamate. Kako u ovom trenutku za opisanu situaciju ne postoji relevantna sudska praksa, ne može se isključiti rizik da bi sudovi ovakvo ugovaranje pozitivne kamate uz naknadu koja rezultira obvezom položitelja da banci plati više nego što je primio na ime kamata mogli ocijeniti kao zaobilaženje prisilne pravne norme - upozoravaju u HNB-u vrlo jasno i bez zadrške.
Unutar monetarne unije EU, naplata negativnih kamata na depozite već je neko vrijeme prevladavajuća bankovna praksa. Budući da je RH članica EU u kojoj postoji sloboda kretanja kapitala i sloboda pružanja usluga, pa tako i bankovnih usluga, kažu u centralnoj banci, ovo otvara i pitanje ravnopravnih tržišnih uvjeta (načelo "Level Playing Field"). Pored svega, HNB ukazuje i na obvezu banaka da pri uvođenju negativne kamatne stope vode računa o svim aspektima koji utječu ili bi mogli utjecati na upravljanje likvidnosnim rizikom od strane same banke.
- Prema informacijama kojima raspolaže HNB-a, banke namjeravaju uvesti naknade na bankarske tekuće račune pravnih osoba i to u eurima, a manjim dijelom i na eurske depozite pravnih osoba, ali ne i na račune fizičkih osoba zaključuju u HNB-u.