Europski zeleni plan prilika je da se hrvatsko gospodarstvo repozicionira na ljestvicama uspješnosti, a zelena energetika jedan je od primarnih pokretača dramatičnih promjena. Kako stojimo na tom području i trebamo li imati visoka očekivanja za Hrvatsku u odmjeravanju zelenih snaga, pitali smo Branimira Ivkovića, voditelja razvoja projekata u ENCRO, čelnom društvu hrvatske grupacije za upravljanje vjetroelektranama.
- Uspješna društva su ona koja su još davno, dok je sektor obnovljivih izvora energije bio malen, prepoznala buduće trendove i potencijal te su predvidivim i stabilnim politikama doveli do toga da njihovo gospodarstvo već sada igra značajnu ulogu u pogledu OIE, elektrifikacije, energetske učinkovitosti... Ako budemo konstantno kasnili za trendovima te nas na djelovanje bude poticala samo kasna implementacija europskih direktiva, hrvatsko društvo i gospodarstvo će ostati minoran čimbenik u energetskoj tranziciji - direktan je odmah na počeku Ivković.
To što je Hrvatska bila jedina država u Europi koja je ciljeve za korištenje OIE u bruto finalnoj potrošnji energije formalno dosegla pet godina ranije, nije valjan pokazatelj naprednosti budući da je to, kako kaže, posljedica pomalo nejasnih retroaktivnih izračuna, ali i dokaz manjka stvarnog napora i rezultata.
Europski zeleni plan jasno pokazuje u kojem smjeru ide europsko gospodarstvo i to ne samo u pogledu energetike koja već sada doživljava fundamentalnu transformaciju, već i pogledu svih ostalih sektora koji će biti zahvaćeni dekarbonizacijom.
- Hrvatsko gospodarstvo mora naći svoje mjesto u lancu dobave proizvoda i usluga na gigantskom tržištu kakvo je predviđeno Europskim zelenim planom. Upravo uključivanje u europske lance dobave proizvoda i usluga predstavlja ogroman potencijal za mala i srednja poduzeća. U tom segmentu je dostupan niz europskih potpornih mehanizama primjenjivih u znanosti i obrazovanju, zgradarstvu, transportu, energetici te razvoju novih rješenja i inovacija. Uz javne potporne mehanizme ključna je i mobilizacija privatnog kapitala za što je opet potrebna dugoročna predvidljivost i stabilnost regulatornog okvira - obrazlaže.
Razvoj tehnologije i novih rješenja višestruko je brži od hrvatske birokracije. I to je ozbiljna prepreka jer o spremnosti hrvatskog društva da promijeni uhodane navike i regulativu ovisi postizanje ciljeva. Ivković napominje i da energetska tranzicija neće djelovati jednako na sve sektore, odnosno dok će nekima predstavljati priliku za rast, drugi će se susretati s dodatnim izazovima. No, ključno je da će kao konačni rezultat uz sve ostale prednosti kao što su zaštita klime, sigurnost opskrbe energijom, tehnološke inovacije, biti i rast BDP-a.
- Planovi su svakako ambiciozni, ali i apsolutno nužni za zadržavanje zagrijavanja unutar 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje. Klimatske promjene postaju sve veće i oštrije, a društva koja se postave ambicioznije i pravovremeno reagiraju u kasnijim će fazama biti u puno boljoj poziciji da ublaže promjene klime na svoje poslovanje - zaključuje Ivković.
Više o potencijalima Europskog zelenog plana za hrvatske poduzetnike, pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog Lidera.