Piše: Anton Kovačev, voditelj Ureda Europske investicijske banke u Hrvatskoj
EIB-ovo istraživanje pokazalo je da je samo tijekom drugoga kvartala 2020. razina ulaganja hrvatskih tvrtki niža za 16,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
Najnovije istraživanje ulagačke klime u Hrvatskoj, što ga je za 2020. provela Europska investicijska banka, pokazalo je ono o čemu se dugo nagađalo – pandemija je mahom negativno utjecala na domaća poduzeća i smanjila njihova ulaganja. No, iako ozbiljna, situacija se može popraviti. Istraživanje EIB-a pokazalo je da je samo tijekom drugoga kvartala 2020. razina ulaganja hrvatskih tvrtki niža za 16,5% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a da je više od polovice hrvatskih poduzeća (52%) ulagalo manje od planiranog. Usporedbe radi, na razini Europske unije ta je stopa nešto niža i svoja je ulaganja smanjilo 'tek' 43% poduzeća. Jedno u šest hrvatskih poduzeća (17%) bilo je na razini visoke profitabilnosti unatoč pandemiji, što je na razini EU prosjeka.
Ulaganja i COVID-19
O velikom utjecaju pandemije COVID-19 na hrvatsko gospodarstvo govori i podatak da je više od četvrtine domaćih poduzeća (28%) odlučilo odustati ili odgoditi svoje planove za ulaganja. Sličan postotak, 27% poduzeća, ipak nije smatralo pandemiju razlogom za odustajanje od ulaganja. Kada govorimo o postotku poduzeća koja su nastavila ulaganja, Hrvatska je iznad prosjeka EU, gdje se za nastavak investicija odlučilo 18% poduzeća. To istraživanje potvrdilo je i internetsku šalu da digitalizaciju nije pokrenuo ni vlasnik poduzeća, ni menadžer informatičkog odjela već koronavirus. Pandemija je potaknula 48% hrvatskih poduzeća na povećanje udjela digitalnih tehnologija u svom poslovanju.
Dobar uvid u zdravlje hrvatskoga gospodarstva daje i podatak da je sedam od deset domaćih poduzeća radilo punim kapacitetima tijekom cijele 2020. I to je nešto više od prosjeka Europske unije (61%). Kada govorimo o planovima za budućnost, više od trećine hrvatskih poduzeća (37%) planira ove ili u sljedeće tri godine investirati u nove objekte, strojeve, opremu ili IT sustave. Dobra je vijest to što će u Europskoj uniji povoljnih sredstava za takvu vrstu ulaganja u idućem desetljeću biti sasvim dovoljno, a sada je glavni izazov kako se za to na vrijeme pripremiti. Kada je riječ o izazovima za ulaganje, istraživanje je pokazalo da hrvatska poduzeća kao glavne prepreke vide nedostatak stručne radne snage (86%). Slijede nesigurna gospodarska budućnost (85% poduzeća) i regulatorno ozračje (75% poduzeća).
Kako smo financirali ulaganja
Zanimljiv uvid u dinamiku hrvatskih ulaganja tijekom 2020. podatak je kako su dvije trećine poduzeća koja su ulagala, svoja ulaganja financirala iz vlastitih izvora. Ona poduzeća koja su ulaganja financirala iz vanjskih izvora bila su zadovoljna uvjetima po kojim su ih dobili te činjenicom njihove dostupnosti u obujmu u kojem im je bio potreban. To je dijelom i rezultat suradnje EIB-a s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak te hrvatskim poslovnim bankama. Europska je banka tijekom 2020. godine hrvatskom gospodarstvu, preko svojih partnera, na raspolaganje za poticaj brže obnove od pandemije COVID-19 stavila 342,5 milijuna eura, po povoljnim uvjetima. Time je potaknut još brži gospodarski oporavak Hrvatske. Stoga nam je drago što su hrvatski poduzetnici prepoznali EIB-ove napore kao korisne.
Energetska učinkovitost i klimatske promjene
Mjesta za napredak i više ulaganja svakako ima kada je u pitanju energetska učinkovitost i borba protiv klimatskih promjena. Tek oko trećine hrvatskih poduzeća uložilo je u mjere za podizanje razine energetske učinkovitosti. Zabrinjava to što je postotak znatno niži i od prošlogodišnjeg (43%), ali i od europskog prosjeka (47%). S druge strane, veseli nas podatak što većina hrvatskih poduzeća vidi postupak prelaska na CO2 neutralno gospodarstvo kao pozitivan trend koji će osnažiti poslovanje te što je oko 56% poduzeća ili već investiralo ili planira u sljedeće tri godine investirati u mjere kojima će ograničiti utjecaj klime ili smanjiti razinu ispuštanja CO2. Ulaganje u energetsku učinkovitost naročito je važno jer oko četvrtine poduzeća u Hrvatskoj već osjeća posljedice klimatskih promjena i vidi ih kao veliki problem u poslovanju. Dodatnih 39% poduzeća vidi klimatske promjene u svojim poslovnim izazovima, ali tek u manjoj mjeri.
Inicijative koje su pred nama, prije svega Novi zeleni plan ulaganja Europske komisije, ali i sredstva od skoro trilijun eura, koja je za borbu protiv klimatskih promjena u razdoblju od 2020. do 2030. odredila Europska investicijska banka, te sredstva iz inicijativa za oporavak gospodarstva od COVID-19 poput EIB-ova Europskoga jamstvenog fonda ulijevaju nadu da bi se taj problem mogao riješiti tijekom ovog desetljeća. Hrvatska bi na osnovi svog članstva u EU tako mogla u potpunosti preoblikovati svoje gospodarstvo u dugoročno održivo.
Europska investicijska banka spremna je podržati takva ulaganje ne samo kapitalom već i savjetodavno te podržati Vladu Republike Hrvatske, lokalne samouprave i poduzeća, a sve kako bi pripremili što više kvalitetnih projekata i tako privukli prijeko potrebna ulaganja u hrvatsko gospodarstvo.