Nije novost da sve više ustanova i tvrtki uvodi plaćanje svojih proizvoda i usluga kriptovalutama, no čini se da i Hrvati sve više koriste tu mogućnost. Kriptovalutama tako sve češće plaćaju na benzinskim postajama, pa čak i u kafićima i restoranima. Zbog toga se i sve više malih poduzetnika i trgovaca odlučuje na uvođenje plaćanja kriptovalutama, a to je čak nedavno odlučio napraviti i Park prirode Lonjsko polje, kao i par hrvatskih gradova.
Nikola Škorić, osnivač i direktor tvrtke Electrocoin, koji svojim elektroničkim platnim servisom za procesiranje kriptovaluta pod nazivom PayCek omogućuje tvrtkama da uvedu mogućnost plaćanja kriptovalutama, potvrđuje porast tog trenda.
Nova vrsta potrošača
A da i ljudi sve više žele plaćati kriptovalutama dokazuje i činjenica da se, prema Škorićevim riječima, najveći broj kupovina kriptovalutama ostvaruje u web trgovinama, benzinskim servisima i medicinskim uslugama, ali je također vidljiv porast i kod ugostitelja, pa čak i festivala koji imaju mogućnost naplate svojih usluga u kriptovalutama.
Na benzinskim postajama plaćanje kriptovalutama omogućeno je još 2. veljače. Iako je broj kupaca koji koriste kriptovalute još uvijek relativno nizak na domaćem tržištu, IT menadžer Marjan Jurak ističe da se na Tifonu svakodnevno plaća kriptovalutama te da bilježe stalni porast ovog načina plaćanja.
– Kriptovalutama se najviše kupovalo na lokacijama na autocesti prema našoj obali u oba smjera, zatim Zagrebu i svim prodajnim mjestima u Slavoniji što nas je ugodno iznenadilo. Vidimo da je u zadnjih mjesec dana broj transakcija porastao, frekventnije lokacije su prodajna mjesta na autocesti prema Jadranu, te da je u istom periodu vrijednost prodajne košarice znatno veća nego u prva četiri mjeseca – kaže Jurak te objašnjava da su im to pokazatelji da je kod stranih gostiju plaćanje kriptovalutama ipak nešto popularnije nego kod domaćih kupaca.
I godišnju pretplatu na Lider značajan broj ljudi kupio je kriptovalutama. Kako ističe direktor prodaje Matija Pajurin, Lider je bio prvi medij koji je uveo plaćanje godišnje pretplate kriptovalutama u veljači ove godine, a od tada je ostvareno devedesetak kupovina kriptovalutama.
Implementacijom plaćanja kriptovalutama tvrtkama se također otvara novi kanal prodaje prema novim potencijalnim kupcima. Škorić ističe da kripto entuzijasti danas nisu više marginalna skupina, već nova vrsta potrošača više platežne moći prema kojima su tvrtke, čini se, spremne napraviti iskorak.
Studenti još nesigurni
Međutim, osim trgovaca i ugostitelja, mogućnost plaćanja kriptovalutama počela se širiti i na obrazovne ustanove, pa i na gradove. Veleučilište u Bjelovaru prvo je u Hrvatskoj svojim studentima omogućilo plaćanje školarine kriptovalutama i to upravo zato što su studenti, također kripto entuzijasti, iskazali zanimanje.
No, kako priča Zoran Vrhovski, prodekan za nastavu i studente Veleučilišta u Bjelovaru i voditelj preddiplomskog stručnog studija Mehatronika, do sada još nijedan brucoš, ali ni stariji student, nije platio školarinu kriptovalutama.
– Ne čudi me to, jer to su mladi ljudi koji dolaze iz srednjih škola i možda nisu imali doticaj s kriptovalutama. Početkom listopada ćemo vidjeti kako će se ovo odraziti na naše postojeće studente koji su kroz naše interne kanale komunikacije vrlo aktivni u raspravama u području kriptovaluta te su iskazali interes za plaćanje kriptovalutama. Naši brucoši će začas naučiti sve o kriptovalutama – uvjeren je Vrhovski, a isto je tako uvjeren da će, unatoč nedovoljnom znanju o kriptovalutama, one u budućnosti biti standardan način plaćanja.
Pionir promjena
Korak s vremenom prati i Grad Sveta Nedelja, gdje od lipnja 2020. godine građani kriptovalutama mogu platiti komunalne naknade.
Uz Svetu Nedelju, uslugu plaćanja kriptovalutama nude još samo dvije države u SAD-u, dva grada u Kanadi i jedan u Švicarskoj, stoga se može reći da je Sveta Nedelja po tome među prvima ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu.
Škorić uz Svetu Nedelju kao pozitivan primjer navodi i Grad Cres, napominjući da ta dva grada, 'osim što su omogućili građanima plaćanje gradskih naknada u kriptovalutama, zasigurno grade i pozitivnu klimu za potencijalne investitore kojima su kriptovalute zanimljive'.
Hrvatska je kripto-friendly
– Vizija Grada Svete Nedelje je grad za pametno poslovanje i ugodan život, prati korak s vremenom, a često je i predvodnik promjena. Uvođenjem ovakvih usluga Grad Sveta Nedelja šalje poruku da je grad okrenut budućnosti i da je spreman diktirati tempo promjena, a samim time će taj primjer zasigurno slijediti i mnogi drugi gradovi – kaže Blažina Boljević.
I bjelovarsko veleučilište voli biti prvo u inovativnostima. Vrhovski se nada da se ni ostala hrvatska veleučilišta i sveučilišta ne boje ući u ovo novo plaćanje kriptovalutama te da će ih svi redom u tome slijediti.
Škorić kaže da je Hrvatska od pojave kriptovaluta snažno prigrlila taj trend, stvorena je snažna kripto zajednica te je Hrvatska na 'kripto mapi' označena kao vrlo prijateljska kripto destinacija.
– Također, i aktivnosti regulatora i državnih tijela prema temi kriptovaluta daju naslutiti kako se radi o ozbiljnom trendu – kaže Škorić dodajući da je njihov PayCek sustav omogućio jednostavno i sigurno plaćanje kriptovalutama, budući da anulira bilo kakav rizik volatilnosti kriptovaluta kod kupca.
– Bilo da se radi o broju transakcija ili integraciji novih partnera, u stalnom su porastu, tako da duboko vjerujemo da će se trend nastaviti i u budućnosti – zaključuje Škorić.