Nije baš učestala praksa u Hrvatskoj da se privatni poduzetnici javno sučeljavaju s državnim tvrtkama. U Upravama državnih tvrtki ipak najčešće sjede članovi vladajućih političkih stranaka pa je takve sukobe, zlu ne trebalo, bolje izbjegavati. Osim ako ne želite propasti.
Stoga je odvažna kampanja Nikole Požgaja, vlasnika nekadašnje Požgaj grupe (koja je sada podijeljena na tvrtke Massive Lumber, Massive Panels i Massive Floring), usmjerena prema Hrvatskim šumama, jedno nesvakidašnje iskustvo, kako na poslovnoj sceni, tako i u medijima. Požgaj je svoju problematiku s dodjelom kvota, odnosno sirovine od Hrvatskih šuma, koja mu je potrebna kako ne bi otpuštao radnike i zatvorio proizvodne pogone, već detaljno objasnio u medijima. Međutim, njegova problematika otvara drugu temu, ključnu i za ostale prerađivače, a to je koliko su Hrvatske šume ključan 'jamac' kad je u pitanju financiranje poslovanja.
Naime, sve investicije koje bankarski sektor podržava u drvnoj industriji vezane su na dugoročni odnos s Hrvatskim šumama. Drugim riječima, ako nisi kupac Hrvatskih šuma, nisi ni poželjan klijent banaka. Poduzetnici iz drvne industrije slažu se da su bankari ionako sumnjičavi prema odnosu kakav Hrvatske šume imaju prema branši jer se dolaskom svake nove vlade mijenja i model raspodjele kvota pa je pitanje što je to dugoročno? No ugovori za sirovinu ipak su bili kakva takva garancija za financiranje.
- Sada se dogodio presedan: HŠ je izigrao sve bankare, odnosno vjerovnike. Banke su, primjerice financirale naš razvoj akvizicijama kojima smo dokupljivali kvotu sirovine, a sada je HŠ jednostrano, mimo procedura, raskinuo odnose s nama. U komunikaciji s bankarima stekao sam dojam da će većina obustaviti daljnja financiranja ionako rizične branše radi ovog našeg slučaja – ispričao je Nikola Požgaj.
Čak neovisno o njegovom slučaju, kreditne institucije vrlo teško podržavaju razvoj drvne industrije u smjeru finalne proizvodnje radi samog rizika prerađivačke branše, a 'slučaj Požgaj' će dodatno narušiti kakvu-takvu perspektivu, budući da je do sada kod donošenja odluke o financiranju, dugoročnost ugovora sa Šumama bilo jedno od ključnih komponenti.
- Strategijom Vlade o preradi drva i proizvodnji namještaja iz 2017. godine bilo je planirano da se upravo radi poteškoća u pronalasku financiranja kapitala u ovoj branši uspostave direktne linije i modeli financiranja poslovnih subjekata direktnim linijama preko HBOR-a, međutim stvari se tako u praksi nisu dogodile i zato posljedično imamo pad proizvodnje i izvoza namještaja, umjesto rasta koji je bio predviđen strategijom – objašnjava Požgaj koji, s obzirom na cjelokupnu situaciju trenutno razgovora s vjerovnicima oko reprograma duga jer se čitav koncept razvoja njegovog poslovanja temeljio na ugovoru s Hrvatskim šumama i poznatoj cijeli sirovine.
Naime, ako nemate ugovor s Hrvatskim šumama, na tržištu morate kupovati sirovinu po 100 posto višim cijenama. Samim time smanjuje se operativna marža pa i mogućnost financiranja obveza prema bankama.
Dijele li njegovo mišljenje financijske institucije i ostale tvrtke u drvnoj industriji pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.