Deglobalizacija pruža priliku zamrlim sektorima i proizvodnjama da se obnove i supstituiraju uvoz, tvrdi urednica poslovnog magazina Informer na NovojTV Gordana Gelenčer, čiju analizu u sklopu serijala 'Hrvatski SWOT' objavljujemo danas.
No, Gelenčer upozorava da je ta deglobalizacija ujedno i rizik, ponajprije zbog mogućeg pada izvoznih narudžbi. Podsjetimo da je na deglobalizaciju kao prijetnju u prvom nastavku serijala upozorio i Goran Šaravanja.
Procesu deglobalizacije možemo se 'samo' prilagođavati i iskoristiti ga kako znamo i umijemo. Zato na ljudski faktor imamo znatno veći unutrašnji utjecaj. Kako na to gledaju novinari u Liderovo anketi? Ljubica Gatarić (Večernji list) ljude vidi kao snagu, a Manuela Tašler (Lider) precizira da je snaga u jeftinoj radnoj snazi. Međutim, novinarski analitičari upozoravaju na nedostatak liderskih i menadžerskih znanja, tehnika i vještina u većini realnog sektora (Gelenčer) te na lošu kvalitetu menadžmenta – korporativnog, ali i političkog, na što upozorava Viktor Vresnik (Jutarnji list).
Tragom toga dolazimo do upozorenja Ljubice Gatarić o privilegiranim interesnim skupinama. Tu prijetnju upravo promatramo na djelu. Vlast putem proračuna opet bira pobjednika (državni sektor, koji će i u jeku pandemije dobiti povišice), a u privatnom sektoru, koji se bori za preživljavanje, zatvaranjem pojedinih djelatnosti bira najveće gubitnike među stradalnicima koronavirusa.
Vratimo se današnjoj analizi, u kojoj bismo izdvojili upozorenja Gordane Gelenčer o prijetnjama u vidu mogućeg raspada EU te opće političke nestabilnosti i nove podjele globalnih karata 'koja ne mora proći mirno'.
Na kraju ove dionice serijala sa SWOT analizama ekonomskih novinara možemo zaključiti da je naš 'novinarski žiri' isprepleo priču o obrazovanju, turizmu, ljudskom faktoru, deglobalizaciji... svrstavši ih u različite kategorije. Jedino su pravosuđe i korupcija za cijeli 'novinarski žiri' na tamnoj strani.