Kad je prije dvije godine došao u A1 Hrvatska, Goran Manestar, glavni direktor za financije i član Uprave, imao je uspješnu međunarodnu karijeru, ali nije mogao ni zamisliti s kakvim će se sve poteškoćama gospodarstvo, pa tako i telekomi, susresti uslijed pandemije koronavirusa. No optimističan je, prihod i dobit A1 ove godine rastu, a potkraj studenog ta kompanija otvara novi podatkovni centar vrijedan jedanaest milijuna eura, najveći u regiji, te dalje investira u 5G tehnologiju.
Kako će otvorenje novog data centra A1 Hrvatska utjecati na konkurentnost kompanije na tržištu?
- Pandemija koronavirusa, potresi pokazali su koliko je važno imati pouzdanu infrastrukturu. Digitalizacija nije imidž ili prestiž, nego je neophodna za održivost poslovanja, pa tako sve više raste potražnja za cloud rješenjima. Novi A1 podatkovni centar, koji je najmoderniji u regiji, podržava sve potrebe privatnog i javnog sektora u digitalnoj transformaciji uz najvišu razinu stabilnosti i sigurnosti. Korisnici, umjesto da se sami brinu o svojim podacima, mogu se fokusirati na vlastito poslovanje, a našim stručnjacima prepustiti brigu o podacima, njihovoj sigurnosti i dostupnosti. Štede na troškovima električne energije čije cijene rastu, štede i na opremi, a jednako tako ne trebaju ni resurse koji će se brinuti 24/7 o funkcioniranju servera. Novi A1 podatkovni centar je certificiran kao Tier III što potvrđuje da jamči najvišu razinu kontinuiteta poslovanja u Hrvatskoj. Uz to, u njemu se nalazi najmodernija tehnologija pa je regionalno i šire konkurentan.
U što A1 trenutačno ulaže i kolika je vrijednost investicija?
- Samo u novi podatkovni centar, koji je izgrađen u godinu dana, investirano je se 11 milijuna eura. Predani smo nastavku ulaganja u najmoderniju fiksnu i mobilnu tehnologiju kao temeljima za ubrzanu digitalizaciju Hrvatske i ravnomjeran razvoj. To će pomoći oporavku i povećanju konkurentnosti gospodarstva. U prvih devet mjeseci investirali smo 88,6 posto više nego u istome razdoblju lani. Dobar dio toga odnosi se na ulaganje u spektar i tehnologiju za izgradnju 5G mreže. A1 Hrvatska već ima najveću gigabitnu fiksnu mrežu u Hrvatskoj koja pokriva više od 560 tisuća kućanstava. U sljedeće tri godine optičkom infrastrukturom obuhvatit ćemo 800 tisuća kućanstava te tako potvrditi lidersku poziciju u fiksnom pristupu. Snažno smo usmjereni daljnjem razvoju portfelja ICT usluga za poslovne korisnike. Kad se naše investicije zbroje s investicijama drugih telekoma, govorimo o iznosima od nekoliko stotina milijuna eura, što telekome čini jednima od najvećih investitora u zemlji.
Iz kojih izvora financirate ulaganje?
- Naša ulaganja financiramo iz stabilnog i učinkovitog operativnog poslovanja. Zahvaljujući provedenoj digitalnoj transformaciji, prilagodbi novim navikama i potrebama privatnih i poslovnih korisnika te uštedama u tekućem poslovanju, bilježimo trend rasta kojeg su potvrdili posljednji poslovni rezultati za devet mjeseci ove godine. To znači da smo kao profitabilna kompanija u mogućnosti ulagati u najmoderniju tehnologiju i digitalizaciju koja donosi koristi gospodarstvu i društvu.
Je li pritisak na telekomima, kojima su prošle godine rasli prihodi, manji nego na ostatku gospodarstva?
- Prošla je godina, uz posljedice razornih potresa i pandemije, bila najteža otkad poslujemo u Hrvatskoj. Ukupni prihodi 2020. pali su 1,1 posto u odnosu na 2019. Rezultat je to ponajviše manje prihoda od posjetitelja u roamingu i slabljenja vrijednosti kune. I operativna dobit bila je 1,2 posto manja. Pritisak u telekom sektoru i dalje nije ništa manji nego na ostatak gospodarstva. No još smo se tada okrenuli promijenjenim navikama i potrebama korisnika pa sada imamo dobre rezultate. Itekako osjećamo inflaciju, telekomi nisu iznimka. Suočavamo se s globalnim zastojem lanaca opskrbe, nestašicom sirovina, čipova i kašnjenjem opreme. Sve to povećava troškove i pritisak na poslovanje. Pred nama je i uvođenje eura čija implementacija u poslovne sustave zahtijeva značajne financijske i procesne resurse. I dok je izbijanje pandemije bilo nemoguće predvidjeti, sve drugo nastojimo implementirati u poslovne planove te očekujemo nastavak pozitivnih trendova na razini gospodarstava, tako i našeg poslovanja.
Koliko su pandemijski uvjeti otežali investiranje?
- Pandemija je unijela neizvjesnost u investicijske planove. U početku smo bili oprezni, nastojali razumjeti i predvidjeti razvoj situacije te utjecaj na tržište. Uz uštede u operativnom poslovanju, bili smo hrabri i odlučili investirati tamo gdje smo procijenili da ulaganja mogu donijeti najveću vrijednost. To je prije svega razvoj mobilne 5G mreže, nastavak izgradnje optičke fiksne mreže i gradnja novog podatkovnog centra. I dalje ne možemo precizno predvidjeti dugoročne učinke koronakrize. Umjesto nekoliko puta godišnje, planove revidiramo svaki tjedan ili dva. Oni su vrlo detaljni i operativni, naučili smo da moramo biti fleksibilni. To nas je ujedno potaknulo da više i češće komuniciramo unutar kompanije i s dobavljačima, kako bismo pronašli nove načine rada, a da naši korisnici pritom to ne osjete.
Kako rast inflacije utječe na poslovanje i kako to amortizirate?
Iznimno osjećamo utjecaj inflacije i, kao svi na tržištu, nastojimo se prilagoditi i ukalkulirati te negativne efekte u poslovanje. Rast cijena energenata, prije svega električne energije, kao i porast cijena materijala koji poskupljuje izgradnju fiksne i mobilne mreže zahtijevaju da investiramo pametnije i efikasnije. Upravo zato povlačimo sredstva iz EU fondova kojima investiramo zelenije i odgovornije. U srpnju smo potpisali ugovor s Europskom komisijom o sufinanciranju ugradnje 120 sunčanih elektrana i 200 energetski učinkovitih sustava za hlađenje na baznim stanicama. Od ukupne investicije od 16,2 milijuna kuna, 55 posto je financirano iz LIFE programa Europske unije.
Kao generalni direktor za financije koliko i kako možete utjecati na politiku investiranja kompanije?
- Moja pozicija omogućuje da značajno utječem na politike investiranja, što neprestano radim konzultirajući se s timovima uključenima u pitanja financija. S obzirom na trenutačno stanje tržišta, koje je obilježeno inflacijom i velikim poteškoćama u lancima opskrbe, bitnije je no ikada voditi se data driven odlukama. Naravno, tako smo odluke donosili i prije, no u sadašnjim je izazovnim tržišnim uvjetima još važnije prioritizirati troškove i investicije, pomno pratiti podatke i sukladno njima prilagođavati poslovanje.
Kakve će izazove u poslovanju donijeti uvođenje eura i koji će biti najveći?
- Uvođenje eura Hrvatskoj će zasigurno donijeti niz benefita, počevši od eliminacije valutnih rizika u poslovanju s inozemstvom, preko povoljnijih kamatnih stopa, pa sve do podizanja konkurentnosti što će posebno biti izraženo u turističkom sektoru. Sve će to doprinijeti stabilnosti ekonomije. No kako bismo uveli euro pred nama je prije svega izazovni rok za prilagodbu, za Hrvatsku najkraći u usporedbi s drugim članicama EU-a. Primjerice za Slovačku je bio tri godine, dok kompanije u Hrvatskoj imaju samo osam mjeseci za prvu fazu prilagodbe, a to je uvođenje dvojnog iskazivanja cijena koje mora biti na snazi barem pola godine prije prelaska na novu valutu. Osim što je rok za pripremu dualnog iskazivanja cijena u kunama i eurima sam po sebi kratak, još uvijek ne postoje detaljne nacionalne smjernice. Takva prilagodba zahtijeva milijunske investicije te će biti velika distrakcija od svakodnevnog poslovanja. U ovako kratkome roku postoji rizik da domaće tržište jednostavno ne raspolaže s dovoljno kapaciteta za takav pothvat.
Kako se A1 nosi s nestašicama i poremećajem opskrbnih lanaca?
- Globalna kriza lanaca opskrbe te nestašica sirovina i čipova osjeća se u telekom sektoru, kao i u cijelom gospodarstvu, što stvara jako velik pritisak na poslovanje. Zbog te situacije sve je teže osigurati opremu zbog kašnjenja isporuke, ali i zbog rasta cijena nabave i transporta. Neizvjesno je kada ćete, u kojem obujmu i po kojoj cijeni dobiti neku opremu, a i cijena transporta je višestruko porasla. Prema najavama dobavljača, tijekom iduće godine možemo se nadati stabilizaciji opskrbnih procesa, odnosno postupnoj normalizaciji isporuke opreme i uređaja, što će nam omogućiti stabilnije poslovanje.
Kakav prihod očekujete ove godine, hoće li i koliko rasti u odnosu na prošlu?
Prihodi su u prvih devet mjeseci porasli za 7,7 posto, najviše zahvaljujući rastu prihoda od usluga, dok su prihodi od opreme ostali na prošlogodišnjoj razini. Operativna dobit veća je za 13,1 posto. Najveći rast vidi se u kapitalnim investicijama, koje su više za čak 345 posto od trećeg kvartala 2020. Ovaj snažan rast ključnih pokazatelja je potvrda pozitivnih trendova tijekom ove godine, ali i garancija da smo na pravom putu s velikim investicijama u najmodernije tehnologije. S obzirom na trendove, vjerujem da će se 2021. na kraju pokazati kao uspješna godina.
Koliki je omjer poslovnih u odnosu na privatne korisnike vaših usluga?
Podjednako su nam važni privatni i poslovni korisnici, zbog čega neprestano radimo na poboljšanju usluga namijenjenima oba segmenta. Naravno, i jedni i drugi zaslužuju posebnu pažnju i pristup, stoga osluškujemo njihove potrebe i navike te kreiramo usluge koje ih prate. Tako smo uočili potrebu poslovnih korisnika za fleksibilnijom uslugom pa smo velikim poslovnim korisnicima prvi u Hrvatskoj dali slobodu i fleksibilnost u dizajniranju mobilnih usluga prema vlastitim, specifičnim potrebama. Još smo prošle godine prilagodili portfelj usluga za privatne korisnike njihovim novim navikama. Gotovo tri četvrtine prihoda dolazi od privatnih korisnika. U posljednje vrijeme vidimo trend rasta prihoda od poslovnih korisnika zahvaljujući portfelju pametnih rješenja, ICT usluga te pouzdane usluge pristupa zbog čega poslovni korisnici upravo nas biraju kao partnera.
Vrijeme je donošenja novih poslovnih planova. Kakvi su financijski i investicijski planovi A1 za 2022.?
- Trenutačno se nalazimo u velikom investicijskom ciklusu koji uključuje ubrzanu izgradnju 5G i optičke infrastrukture. Naša je želja rasti brže od konkurencije, no moramo prilagoditi očekivanja stanju domaćeg i globalnog tržišta. Osim globalne krize lanaca opskrbe i nestašice sirovina i opreme, od domaćih rizika najveći su nam inflacija i uvođenje eura. Predvidjeli smo to u planovima za iduću godinu, no jedna stvar koju ne možemo predvidjeti je završetak pandemije.
Tijekom dvadesetogodišnje karijere radili ste u različitim industrijama i u inozemnim tvrtkama. Jesu li brojevi svugdje samo brojevi ili…?
- Svi brojevi u gospodarstvu i poslovanju nisu samo brojevi, već rezultat rada ljudi. Radeći u mnogim zemljama shvatio sam da se sam posao ne razlikuje mnogo, ali postoji razlika u načinu na koji mu se pristupa, na što utjecaj imaju različito nasljeđe i kultura. Imam veliku sreću da sam cijelu karijeru radio u međunarodnom okruženju, na različitim kontinentima i s različitim kulturama, a prije svega s mnoštvom različitih ljudi. Iako je sam posao na nekoj razini uvijek sličan, neovisno o industriji, kompaniji ili zemlji, interakcija s ljudima uvijek nosi neku posebnu i jedinstvenu priču.
Koji su vaši osobni poslovni ciljevi?
Želim i dalje raditi na projektima u kojima osjećam profesionalni izazov, gdje imam priliku učiti i dalje se razvijati. Međunarodna okolina dio je mojeg DNA i očekujem da tako ostane, što je lakše nego ikad uz pomoć novih tehnologija koje su nam danas dostupne. Cilj mi je biti dobar mentor te dalje stvarati uspjeh, zajedno sa svojim timom. Na kraju, cilj mi je balansirati sve to na način da imam i vrijeme za svoju obitelj.