U prvom kvartalu 2020. ukupna imovina pod upravljanjem fondova iznosila je gotovo dvadeset milijardi kuna. Čak 95 posto fizičkih osoba zadržalo je svoju štednju u investicijskim fondovima i u pandemijsko doba
Investicijski fondovi najsloženiji su segment financijskog poslovanja. Tržište investicijskih fondova u Hrvatskoj znatnije se razvija od 2000. do 2005. i kulminaciju doživljava 2007., kad ukupna imovina pod upravljanjem iznosi oko trideset milijardi kuna. Dvije godine poslije događa se pad pa tržište stagnira sve do 2016., kad se počinje oporavljati.
U doba pandemije
U prvom kvartalu 2020., u tijeku globalne krize, ukupna imovina pod upravljanjem fondova iznosi gotovo dvadeset milijardi kuna. Zanimljivo je da je 95 posto fizičkih osoba zadržalo svoju štednju u investicijskim fondovima, a pad se uglavnom odnosi na institucionalne ulagače, koji svakodnevno prate svoje investicije. Najsnažniji efekt krize prouzročene pandemijom COVID-19 vidljiv je u ožujku, a već u travnju zabilježen je skroman rast od 1,4 posto.
– Ekonomija se razvija u ciklusima, zato vjerujemo da smo na početku ili blizu početka novog ciklusa. Vrijeme velikih globalnih izazova može biti i vrijeme disperzije štednje ulaganjem njezina dijela u investicijske fondove, osobito ako znamo da građani EU drže četrdeset posto svoje štednje u investicijskim fondovima, a hrvatski građani skromnih pet posto – rekla je predsjednica Uprave FIMA Investa Marijana Galović.
Štednja u Hrvatskoj
Štednja hrvatskih građana 2008. iznosila je gotovo 210 milijardi kuna, a danas oko tristo milijardi. Novac koji se drži u banci ne oročava se, već se drži na tekućem i žiroračunu građana.
To je jedan od razloga da se počne razmišljati da se dio štednje prebaci u fondove i da se tako osigura prinos koji se klasičnom štednjom u ovim uvjetima teško može osigurati – nadovezala se Galović.
Vizija i strategija FIMA Investa
FIMA Invest ovu godinu počinje s novom vlasničkom strukturom, vizijom i strategijom.
– FIMA Invest vidi svoju priliku za rast u ovim uvjetima na tržištu, prije svega zbog kvalitete tima, koji je spoj profesionalnosti i iskustva. Ekipiranje je završeno te je tim FIMA Investa spreman udovoljiti najzahtjevnijim tržišnim izazovima – istaknula je Galović.
U očekivanju su dva alternativna dionička otvorena fonda s javnom ponudom – FIMA Global Income Builder i FIMA SEE Income Builder – koji se razlikuju prema tržištu na koja će ulagati. FIMA Global Income Builder ulagat će na tržištima SAD-a, EU, Kanade, Japana, Australije, Južne Koreje, Hong Konga, Singapura, Tajvana i Novog Zelanda, a FIMA SEE Income Builder na tržištima Hrvatske, Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Srbije, Grčke i Turske. U planu je do kraja godine osnivanje još triju investicijskih fondova: nekretninskoga, kripto te energetskog fonda, koji će ulagati u projekte obnovljivih izvora energije.
Edukacija prije svega
Ulaganje na dugi rok i pomno odabrano vrijeme za početak vrlo je važno, no, prije svega, važna je edukacija, svijest da je štednja u investicijskim fondovima alternativa klasičnoj štednji te da se štednja povjerava na upravljanje stručnjacima i profesionalcima čiji je posao kvalitetno upravljati imovinom i štititi svoje klijente.
– Od 2000. do danas sazrio je cijeli sektor, od klijenata do prodajnog procesa, pa i regulatora. Štednjom u investicijskim fondovima čini se i velika usluga gospodarstvu jer se tako ostvaruju i dodatni izvori financiranja – poručuju iz Investa.
Osim prepoznati investicijsku priliku važno je pobrinuti se za vlastitu dugoročnu financijsku stabilnost, posebno obiteljsku, i ostvariti dugoročne pozitivne promjene u vlastitoj strukturi prihoda.