Podsjetio je da su tražilil sredstva iz Europskog fonda solidarnosti, pa će 'Europska komisija sada donijeti odluku o avansnim sredstvima od 89 milijuna eura i nakon toga će doći još nešto više od 500 milijuna eura'.
Premijer je za Novu TV otkrio i da postoji mogućnost pomoći od Razvojne banke Vijeća Europe koja ima nišu za financiranje i stanovanje.
- Smatram da kvalitetnom pripremom možemo dobiti 500, 600 možda i 700 milijuna eura. Polako gradimo okvir međunarodnog financiranja obnove Grada Zagreba - dodao je.
Objasnio je da su u pregovorima čelnika zemalja članica EU-a koji su postigli dogovor oko novog prijedloga Višegodišnjeg financijskog proračuna postojala tri segmenta dogovora - jedan je bio iznos sredstava kao reakcija na COVID-19, kao dio koji inače ne postoji na razini EU-a.
- Zemlje koje nazivamo štedljivijima, to su Austrija, Danska, Švedska, Finska i Nizozemska, su htjele da balans između zajmova i bespovratnih sredstava bude 50:50 - rekao je Plenković i dodao da su došli u vremenski tjesnac, da trebaju rješenje i da je ovo vrijeme da prestanemo produbljivati nepovjerenje jedni prema drugima – sjever prema jugu i istok prema zapadu.
Na pitanje tko će vraćati novac koji je Hrvatskoj osiguran premijer je rekao da se on vraća tek od 2026. i to kroz europski proračun te kroz kamate pa 'ni vi ni ja, nitko to neće osjetiti.'
Po njegovim riječima, '22 milijarde eura kroz sedam godina je 166 milijardi kuna, a smisao je da se ide u smjeru digitalnog gospodarstva i transformacije ekonomije da se da onim sektorima koji će se razvijati.' Za rad od kuće rekao je da je postao neminovan ako se ne nađe lijek ili cjepivo, a Zakon o radu će ići u smjeru da zaštite radnika i zadrže radna mjesta.