Vijest o kvartalnom padu BDP-a u iznosu od 15 posto provlačila se kroz medije istovremeno s euforijom oko odlične turističke sezone koja je nadmašila sva očekivanja. Činjenica da smo po broju turista pali za 'samo' 50-tak posto ohrabrila je političare, razne analitičare i ekonomske stručnjake, da se optimističnije postave u svojim daljnjim prognozama. Primjerice, Zdenko Adrović, predsjednik Hrvatske udruge banaka u intervjuu za Nacional izjavio je da bi zbog dobrih turističkih i izvoznih rezultata ove godine mogli imati jednoznamenkasti pad BDP-a.
Ima li takav optimizam svog temelja i tržišnih osnova?
Statistika koja izaziva euforiju temelji se isključivo na podacima sustava eVisitor koji broji dolaske i noćenja turista, a ekonomski se ne može usporediti s bilo kojim drugim pokazateljima.
Većina procjenjuje da, ako smo imali 50 postotni pad turista, da će prihodi pasti za 70 posto. Drugim riječima, umjesto 10,5 milijardi eura koje smo ostvarili lani, ostvarit ćemo nešto više od tri milijarde eura. S obzirom na to da je Hrvatska trenutno na crvenim listama naših emitivnih tržišta, ne treba puno očekivati od posezone. Što se do sada napravilo, napravilo se. Ostatak će izvući domaći gosti koji su ove godine napokon dobili zasluženu pažnju turističkog marketinga.
I Boris Vujčić, guverner HNB-a, institucije koja zbraja devizni priljev stranih turista, nedavno je izjavio da prihod od turizma ove godine neće pratiti fizičke pokazatelje. Za Lider su u HNB-u dodali da, iako za sada ne postoje okvirne procjene financijskog rezultata turističke sezone, niz čimbenika i promjena u obrascima i strukturi turističke potražnje upućuje da bi on u tekućoj godini mogao biti nepovoljniji u odnosu na ono što pokazuju sami fizički pokazatelji.
- Slabiji se financijski rezultat dijelom može očekivati zbog promjene u strukturi gostiju prema onima s nižom prosječnom potrošnjom, kao i zbog nižih cijena smještaja te ograničene prateće turističke ponude zbog epidemioloških mjera. Naime, razmjerno dobrim ostvarenjima broja dolazaka i noćenja ukupnih gostiju snažno su pridonijeli iznadprosječni rezultati u nekomercijalnim smještajnim kapacitetima, koji primjetno manje doprinose financijskom rezultatu negoli komercijalni. U dosadašnjem dijelu godine primjetno veći udio čine jeftiniji oblici privatnog smještaja, dok je udio hotela znatno manji nego što je to bio slučaj u prethodnim godinama. Proteklih je nekoliko godina snažno porastao broj avio-gostiju koji primjetno više troše od gostiju s nekih drugih emitivnih tržišta. Prema podacima MUP-a o ulascima stranih putnika u Hrvatsku, u prvih je osam mjeseci zabilježeno čak 83,9 posto manje dolazaka zrakoplovom, dok je pad dolazaka cestovnim prijevozom iznosio 59,0 posto – objašnjavaju u HNB-u.
Dok čekamo da HNB na kraju godine zbroji devize, pitali smo vodeće stručnjake pojedinih turističkih sektora, da iz prve ruke kažu kakvo je stanje na terenu i kakvi su odnosi fizičkog i financijskog prometa u hotelima, restoranima, nacionalnim parkovima, marinama, putničkim agencijama itd. Prvi je na površinu isplivao kronični nedostatak službene statistike.
Procjene stručnjaka iz turističkog sektora te detaljniju analizu prihoda pročitajte u novom tiskanom i digitalnom izdanju Lidera.