HNB-ovi revidirani podaci donijeli su sasvim nove pokazatelje statistike odnosa s inozemstvom, a jedan od najznačajnijih pokazatelja prema novoj metodologiji pokazuje da je turistička potrošnja bila manja od prije procijenjene i to od 0,5 do 1,1 milijarde eura ovisno od promatrane godine. Isto tako, veliko zanimanje izazvao je podatak da je inozemni bruto dug s krajem 2018. iznosio 83,2 posto BDP-a, a ne 75,4 posto koliko su prema dosadašnjoj metodologiji izračuni pokazivali.
Odnosno, prema novim izračunima s krajem 2018. nije bio 38,8 milijardi eura nego 42,7 milijadi, dok se u prvih šest mjeseci ove godine popeo na 44,6 milijardi eura. Za komentar revidiranih HNB-ovih podataka i što to konkretno znači, odnosno, može li to utjecati na pristupanje eurozoni upitali smo Zrinku Živković Matijević, direktoricu ekonomskih i financijskih istraživanja Raraiffeisen banke.
- Kod pristupa europodručju kriterij nije vanjski dug nego javni dug, što je definirano kriterijima iz Mastrichta, koji propisuju stanje javnog duga do 60 posto BDP-a, ili odgovarajuću opadajuću dinamika. Međutim, ono što je ključno kod euro područja, osim zadovoljavanja normativnih kriterija, je održivost trenutačnih i budućih ekonomskih politika u zadovoljavanju i održavanju tih kriterija. Drugim riječima, osim normativnog ispunjenja kriterija ključne su reformske mjere koje vlada treba provesti. Naravno, kad se statistički povećava razina duga, to nikome nije drago, ali revizija je uobičajena pojava. Kako je i sam HNB naveo revizija statistike odnosa s inozemstvom provodi se svakih pet godina kako bi se statistički pokazatelji uskladili s novim metodologijama i standardima s ciljem postizanja veće točnosti, istaknula je Živković Matijević.
Glavna ekonomistica RBA je rekla da je HNB je proveo reviziju niza pokazatelja pa i reviziju javnog duga koji je također revidiran na više. Prema revidiranim podacima za 2018. godinu udio javnog duga u BDP-u je povećan za 0,4 postotna boda (u odnosu na prethodne podatke) te je za kraj 2018. iznosio 74,9 posto BDP-a. Na kraju lipnja 2019. udio javnog duga u BDP-u iznosi 76,4 posto.
Javni dug nam je iznad preporučenih 60 posto, potrebnih za ulazak u euro područje, ali s obzirom da je revidirana cijela serija podataka, kada se usporedi kroz nekoliko godina unazad on i dalje ima dinamiku pada.
- Statistička revizija podataka ne bi trebala utjecati ni na što što je do sada postignuto vezano uz ulazak u euro području. Nije ključ u statistici, nego u održivosti politika - prokomentirala je Zrinka Živković Matijević, direktorica ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke.