Vladu je na početku jeseni iznenadio kraj mandata čelnika niza državnih tvrtki. Od desetak imenovanja samo jedan predsjednik uprave u posljednja je tri tjedna dobio puni mandat na temelju javnog natječaja. To je Stjepan Adanić, koji je posljednju godinu bio 'v. d.' nakon uhićenja Dragana Kovačevića.
Ivan Čulo dobio je šestomjesečni mandat na čelu HP – Hrvatske pošte, kao i Mario Musa na čelu Hrvatske lutrije iako te tvrtke vode od početka 2017. I Ivan Kršić već je odradio četverogodišnji mandat kao predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, ali je i on svejedno dobio 'v. d.' mandat – 'do raspisivanja natječaja', baš kao i Željko Ukić na čelu HŽ Putničkog prijevoza.
Josip Škorić još je 2008. imenovan članom Uprave Hrvatskih cesta, a od sredine 2011. bio je osam mjeseci direktor. U direktorsku fotelju vratio se potkraj svibnja 2016., u ožujku 2017. dobiva šestomjesečni 'v. d.' mandat, a zatim odrađuje pun četverogodišnji mandat kao predsjednik Uprave. Sad je na toj poziciji dobio novih – šest mjeseci.
Privremeno upravljanje karakteristično je za zračne luke. Ivan Kos drugi je put imenovan privremenim direktorom Zračne luke Osijek, a na čelu Zračne luke Zadar mandat od šest mjeseci dobio je Josip Klišmanić, koji je jedan puni mandat već odradio. I Zračna luka Split dobila je privremenog čelnika. To je dosadašnji direktor Lukša Novak, koji je na čelu tvrtke od 1998. Puni mandat na čelu Zračne luke Zagreb proveo je Ranko Ilić, a i on je sad 'v. d.'. Nina Vojnić Žagar u kolovozu je dobila četvrti privremeni mandat u Puli, a Frano Luetić osmi uzastopni šestomjesečni mandat u Dubrovniku. Tako on dijeli titulu privremenog rekordera s Jasminom Bajićem, koji je na čelu Croatia Airlinesa od svibnja ove godine također u osmom kratkom mandatu bez natječaja. Tako je kompletiran 'v. d.' status cijeloga državnog zrakoplovnog sektora.
Probleme s kadroviranjem ima i novi zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević – od Zagrebačkog holdinga i Plinare do bolnice na Srebrnjaku. Razlog je očito jedan – političko neiskustvo. Za razliku od njega, Andrej Plenković za poplavu 'v. d.' mandata u državnim tvrtkama ima tri razloga. Jedan je traljavost administracije, koja prekasno raspisuje natječaje, pa onda treba premostiti čelnu poziciju do završetka natječajne procedure jer netko mora potpisivati plaće i druge dokumente. Drugi se razlog krije u činjenici da vladajuća garnitura nema 'svog' čovjeka koji bi mogao biti dugoročno rješenje. Treći je razlog u tome što držanje menadžera na kratkim mandatima daje resornom ministru veću moć nad 'v.d'-om, koji u pola godine mora biti osam puta poslušniji nego u četverogodišnjem mandatu.