Ako kupujete žičanu ogradu, možda ste primijetili da je do nje teško doći, i da cijene rastu gotovo svakodnevno. Deja vu? Za prisjećanje na posljednju hiperinflaciju nije se potrebno vraćati daleko. Prije samo 28 godina gušili smo se u mjesečnim stopama od 30 posto. Plaće su se na crnom tržištu mijenjale za devize čim bi stigle, a cijene su značajno varirale. Poslovno planiranje bilo je gotovo nemoguće. Utjecaj inflacije na BDP bio je toliko velik da je potonji, čim se oslobodio tog jarma, narastao oko 5 posto u 1994. No, kakva je ova nova najavljena inflacija, možemo li se boriti protiv nje – i trebamo li se, uopće? Odgovore na ta pitanja donosi konzultant Hrvoje Serdarušić čiji tekst u cijelosti prenosimo njegovog bloga.
ŠTO JE INFLACIJA, ZAPRAVO?
Inflacija je pojam zakriven nekom posebnom mistikom. Općenito, to je situacija u kojoj sve više novca lovi ograničenu količinu dobara. Inflaciju se može kontrolirati kvalitetno vođenom monetarnom politikom, i određena se, niska razina inflacije smatra dobrom za gospodarstvo. Primjerice, stabilna razina inflacije od nešto ispod 2 posto je upisana u monetarnu politiku ECB-a. Inflacija obično podrazumijeva i da raste cijena određene košarice dobara: ta skupina dobara obično se razlikuje od osobe A do osobe B. Zato će i utjecaj inflacije na pojedince biti različit.
Za njeno se mjerenje obično koristi harmonizirani indeks potrošačkih cijena (HIPC), koji koristi upravo određenu košaricu za izračun promjene cijena. Ta košarica obično reflektira omjer koji bi trebao biti u skladu s potrošnjom prosječnog pojedinca: zato će značajan udio u njoj imati, primjerice, cijene energenata. Jednako tako, promjeni cijena inputa, odnosno intermedijarnih dobara, treba neko vrijeme da se prelije na potrošačke cijene. Njih možemo mjeriti indeksom proizvođačkih cijena (PPI), i u nastavku ćemo se baviti upravo time kako se prilagoditi promjenama proizvođačkih u odnosu na potrošačke cijene.
ODAKLE DOLAZI RAST CIJENA?
Kako bismo znali s kakvom se promjenom cijena borimo, moramo najprije znati njen izvor. Naime, nije isto rastu li cijene sirovina, energenata ili pak troškovi rada. U situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, najprije rastu cijene sirovina i one se mogu dogoditi najiznenadnije. Cijene energenata su još uvijek stabilne. Kod troškova rada, prevrati se uglavnom ne događaju naglo.
Rastu troškova se, do neke mjere, može doskočiti. Primjerice, ako predviđamo rast cijena najmova, produljenje ugovora na duži rok može spriječiti rast troškova. Slično se može učiniti i s dobavljačima proizvoda ili usluga, obvezivanje na određene količine i cijene na dulji rok može pomoći smanjenju rizika. Takvi su, primjerice, dobavljači sirovine, usluga čišćenja ili telekomunikacijskih usluga.
NEGATIVNI ASPEKTI RASTA CIJENA
Jasno je da će rast cijena više pogoditi jedne industrije od drugih. Ako imate ugostiteljski objekt koji posluje sezonski, moći ćete se lakše prilagoditi rastu cijena jer će cijene rijetko naglo rasti unutar jedne hrvatske turističke sezone. Nažalost! Ako se bavite proizvodnom djelatnosti ili trgovinom, pravi će izazov biti odrediti ciljne razine zaliha. I dok držanje zaliha ima svoju cijenu, u okolnostima većih zastoja u kanalima dobave niža razina zaliha može značiti oportunitetni trošak koji uvelike nadmašuje troškove držanja zaliha. U prijevodu, ako se bavite trgovinom elektroničkom opremom, vjerojatno ćete htjeti podnijeti veći trošak držanja zaliha jer nova količina možda ne stigne kad budete željeli.
Ironija je u tome što upravo strah od zastoja u nabavi uzrokuje veće naručene količine, a samim time i veći pritisak na ponudu te rast cijena. O sličnoj situaciji s čipovima možete čitati u jednoj od mojih čitanki, gdje sam govorio o Chipageddonu. Drugi negativni aspekt rasta cijena je pritisak na profitne marže. Ako odmah ne prilagodite vaše cijene većim cijenama inputa, a to možda niste ni u mogućnosti, vaše će profitne marže biti dodatno ugrožene. Hrvatska poduzeća ionako imaju relativno nisku razinu profitnih marži. Na koncu, postojat će i pritisak na rast kamatnih stopa. Ako imate dugoročno zaduženje, vaš bi trošak kamata mogao porasti.
MOŽE LI UTJECAJ INFLACIJE BITI POZITIVAN?
Utjecaj inflacije na poslovanje može biti i pozitivan. Prilika je to za povećanje cijena s manjim posljedicama no što je uobičajeno. Možda vaši troškovi i nisu toliko porasli, ali kupci će lakše biti spremni platiti više u okolnostima kad većina podiže cijene. Ako ste poslovali s vrlo niskim profitnim maržama, inflacija bi mogla biti dobrodošla da napokon odlijepite flaster i počnete naplaćivati realnije cijene. Inflacija nas ujedno tjera prema tome da pronađemo načine kako povećati produktivnost, i proizvesti više uz manje inputa. Nekad se to događa prisilno, osobito kad nemamo na raspolaganju uobičajenu uslugu ili sirovinu, i moramo pronaći alternativu.
Konačno, inflacija obično čini dug jeftinijim, osobito ako je on ugovoren pod fiksnim uvjetima. Rekao bih da je sada pravo vrijeme za dobar dug, onaj koji vam pomaže da povećate produktivnost ili proširite poslovanje. Ako, uz to, imate određeni dio vlastitih sredstava, dobro je da ih uložite sada jer će inflacija postupno obezvrijediti zalihe novca koje imate na raspolaganju.
KAKO PLANIRATI S INFLACIJOM
Na prvi pogled, čini se kao da inflacija jako otežava poslovno planiranje. S druge strane, ona može povećati agilnost poduzeća na tržištu. Evo što možete učiniti:
1. Prvi utjecaj inflacije na naše poslovanje jest da naše cijene vrijede manje nego kad su prvi put oglašene ili ugovorene. Zato trebate ojačati svoju pregovaračku poziciju što se prodajnih cijena tiče. To možete skraćivanjem ugovora, jačanjem ponude vrijednosti i ulaskom u nove, manje cjenovno osjetljive niše.
2. Poremećaji u nabavi postaju svakodnevica u određenim industrijama. Procijenite svoj rizik lanca nabave i poduzmite mjere njegovog smanjenja. Primjerice, jedna od mjera može biti povećanje zaliha za proizvod koji vam nosi velik poslovni rizik, a nema visoke troškove držanja. Možete razmotriti i mogućnost hedžiranja rizika promjene cijena sirovina sa svojim bankarom ili se prijaviti za tečaj o opcijama.
3. Koliko ste spremni na općenito povećanje razine cijena, ili određenih grupa inputa? Pripremite različite scenarije, od povećanja cijena sirovina, troškova rada do zastoja u nabavi određene sirovine.
4. Razmotrite investicije. Kao što sam naveo iznad, inflacija čini dug jeftinijim (možda zato ni vlade nemaju ništa protiv malo inflacije!). Možda je vrijeme za realizaciju investicije koja vas čini otpornijim na rizik jednog dobavljača ili vam omogućuje ekspanziju na isplativije tržište.