Kapitala ima posvuda i jeftin je

Kapitala u Hrvatskoj ima više nego ikada dosad. Banke imaju više od 34 milijarde kuna viška likvidnosti. Istodobno kamatne stope na kredite na prilično su niskim razinama. Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), kamatne stope na kunske kredite i one kredite s valutnom klauzulom kreću se od 1,5 do 4,5 posto, ovisno o vrsti, visini i načinu zaduživanja.

No, osim kapitala u bankama, u Hrvatsku dolazi val investicijskih fondova. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) početkom kolovoza dala je dozvolu za osnivanje prvog venture capital fonda u Hrvatskoj. Riječ je o fondu Feelsgood Social Impact Venture, koji, među ostalim, osniva nekadašnji čelnik najvećeg mirovinskog fonda u Hrvatskoj Dinko Novoselec. Taj će fond ulagati u tvrtke u ranoj fazi, a uz klasičnu zaradu tražit će i mjerljiv društveni utjecaj. ​Fond je prošao strogu proceduru Europskog investicijskog fonda (EIF) i dobio petnaest milijuna eura. Osim tog fonda, tu je i VC fond Fil Rouge Capital (FRC), koji vodi Stevica Kuharski. Riječ je o fondu koji će, prema odluci Europskog investicijskog fonda, do 2023. u hrvatske startupove uložiti 42 milijuna eura, investicije će iznositi do 50.000 eura za ranu fazu razvoja startupa te od 800.000 do milijun eura za rast i širenje poslovanja.

Kraj jedne financijske perspektive

Svakako ne smijemo zaboraviti ni europski novac, financijske instrumente koje poduzetnici mogu iskoristiti, a dobivaju se preko domaćih institucija. A VC fond Fil Rouge Capital (FRC) povezuje dvije institucije – Hrvatsku banka za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatsku agenciju za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO). Inače, HBOR malim i srednjim poduzetnicima nudi investicijske kredite, kredite za obrtna sredstva, sredstva iz financijskih instrumenata te ulaganja putem fondova u čijem pokretanju sudjeluje HBOR.

U svibnju ove godine HBOR je objedinio 25 dotadašnjih kreditnih program u njih devet pri čemu su objedinjene sve pogodnosti, ali uvedene i nove. Tako tržišno konkurentni poduzetnici koji se, primjerice, bave djelatnostima od posebnog interesa – poljoprivredom i ribarstvom, prerađivačkom industrijom ili računalnim programiranjem od sada svoje investicije mogu kreditirati uz kamatnu stopu koja iznosi 1,5 posto uz mogućnost dodatnog sniženja za 0,2 postotna boda za zapošljavanje mladih.
HAMAG-BICRO posljednje je tri godine plasirao više od 470 milijuna kuna ESIF zajmova, čime su potaknute investicije od približno 540 milijuna kuna. Odobrio je više od 1,1 milijardu kuna ESIF jamstava, ukupno vrjednije od dvije milijarde kuna. Osim toga, ugovorio je i više od tri milijarde kuna nepovratnih sredstava, ukupne vrijednosti projekata veće od 7,1 milijardu kuna.

– S obzirom na to da se bliži kraj jedne financijske perspektive iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., pozivamo sve poduzetnike da iskoriste preostale otvorene pozive za razvoj svoga poslovanja – kažu iz HAMAG-BICRO-a.

Programi podrške

HAMAG-BICRO, u suradnji s Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, sudjeluje u ulozi promatrača u aktualnom fondu kojim upravlja FilRouge Capital Management, a 2017. godine proveo je Fond za poticanje ulaganja u kapital u ranoj fazi financiranja (zajam Svjetske banke), takozvani Seed co-investment fond. Cilj je bio pratiti ulaganja privatnih ulagača u odabrane startupove koji su na taj način financirani u ukupnoj vrijednosti od 8,9 milijuna kuna.

Osim toga, HAMAG-BICRO nudi cijeli niz programa podrške i razvoja poslovanja. Neki od programa su Europska poduzetnička mreža (EEN), koja konstantno radi na umrežavanju organiziranjem međunarodnih 'B2B' sastanaka poduzetnika; OBZOR2020, kojemu je cilj rješavanje društvenih izazova i jaza između istraživanja i tržišta, te BRESE (engl. Border Regions in Europe for Social Entrepreneurship), koji je usmjeren na uklanjanje prepreka, podizanje svijesti i unaprjeđenje instrumenata poslovne podrške za društvena poduzeća.

Oporavak poduzetništva

Osim spomenutim dvjema institucijama, poduzetnici se mogu obratiti i bankama, koje su se u posljednje vrijeme sve više orijentirale prema malim i srednjim poduzetnicima.

– Malo i srednje poduzetništvo je uz Poslovanje s građanstvom ključni strateški segment Addiko banke, što je i vidljivo iz naših rezultata u 2018. godini, u kojoj smo zabilježili porast plasmana od 23 posto, ali isto tako i iz odličnog momentuma akvizicije, koji smo nastavili i u 2019. Segment malog i srednjeg poduzetništva osjetno se oporavlja, a s rastom tržišta raste i tržišni udio Addiko banke – poručuju iz te banke.

Na tržište su plasirali i paket Addiko Flat, posebno dizajniran za potrebe poduzetnika koji uz najčešće korištene usluge pruža i neograničeni kunski međubankovni platni promet putem internetskog i mobilnog bankarstva. Poduzetnike prate i različitim oblicima financiranja obrtnih sredstava, a imaju i proizvode prilagođene specifičnim potrebama za financiranje iz EU fondova.
U Raiffeisen banci kažu kako malim i srednjim poduzetnicima nude i korištenje tzv. automatskoga prekoračenja po transakcijskom računu, gdje se jednom ugovoreni iznos prekoračenja automatski produljuje na temelju prometa koji klijent ostvari preko računa i traje dok god poduzetnik ima potrebu za korištenjem ove vrste kredita.

– Za financiranje obrtnih sredstava poduzetnicima su na raspolaganju i kratkoročni krediti do tri godine. Za praćenje investicija banka nudi dugoročne kredite, koji se svojom fleksibilnošću prilagođavaju potrebama projekta u dijelu načina korištenja, valute, mogućnosti kombiniranja različitih instrumenata osiguranja i ugovaranja počeka – kažu u RBA, u kojoj financiranje omogućavaju iz vlastitih izvora, ali i u suradnji s vodećim domaćim i međunarodnim financijskim institucijama, kao što su EBRD, HBOR, HAMAG BICRO.

I klijenti RBA za svoje EU projekte mogu dobiti i kredite za međufinanciranje i sufinanciranje.

Ideja kao kriterij

Priliku za napredak u Hrvatskoj poštanskoj banci vide u financiranju inovativnih i izvoznih poduzeća koja su zbog svoje fleksibilnosti i dinamičnosti važan izvor inovacija u gospodarstvu.

– Prioritet nam je razvoj ciljane ponude namijenjene prerađivačkoj industriji, turizmu, poljoprivredi, trgovini te IT sektoru kao ključnim nositeljima rasta hrvatskoga gospodarstva. U idućim godinama očekujemo rast potražnje za investicijskim kreditima, a u skladu s razvojnom strategijom HPB-a spremni smo omogućiti realizaciju svih dobrih poduzetničkih ideja, pronaći najbolja rješenja za njihove potrebe i podržati svaki kvalitetan poduzetnički projekt. Rastom plasmana i regionalnim širenjem, HPB će i dalje aktivno pridonositi ujednačenom razvoju svih regija Hrvatske s ciljem stvaranja regija snažnog poduzetništva – kaže Antonija Zorić, izvršna direktorica Sektora poslovanja s malim i srednjim poduzećima u HPB-u.

Iz Privredne banke Zagreb poručuju kako malim i srednjim poduzetnicima nude i brzo online prekoračenje u iznosima do maksimalno 30.000 kuna koje se nudi mikrosegmentu klijenata, a koje se može ugovoriti i realizirati online, bez dolaska u banku. PBZ intenzivno surađuje s HBOR-om, EIF-om, EIB-om i drugim institucijama.

Erste banka, pored cijele lepeze usluga i proizvoda razvija i nove proizvode ili kombinacije proizvoda, sve u skladu s potrebama svakoga klijenta, odnosno njegova poslovanja. Nadalje, postoji i druga strana poslovanja banke koja poduzetnicima omogućava da uza različite proizvode i usluge očuvaju vrijednost i/ili ostvare dodatnu zaradu na novčanim sredstvima stvorenim u poslovanju.

– Zato postoje stručni timovi banke koji će poduzetniku prenijeti potrebna znanja i uložiti svoje vrijeme u kreiranje dodatne vrijednosti za poslovanje klijenta. Naposljetku, tu je i segment savjetovanja i edukacije. Strategija poslovanja banke u segmentu poduzetništva usmjerena je na partnerski odnos koji se dugo gradi i na dugi rok – kažu iz Erste banke.

Imajući u vidu da je uspješna poduzetnička djelatnost spoj dobre ideje i kapitala, Erste kod donošenja odluke o praćenju poduzetničkih projekata prije svega procjenjuje je li poduzetnička ideja dobro promišljena, prihvatljiva i rentabilna. Dakle, neovisno o veličini kapitala kojom raspolaže, poduzetnik neće moći ostvariti uspješno poslovanje ako se ono ne zasniva na dobroj ideji.

Pomoć anđela

Osim u VC fondovima i bankama, poduzetnici kapital mogu pronaći i na tržištu kapitala. Ne moraju listati svoje dionice na najvišoj kotaciji, naravno, no mogu se uključiti u 'nižim' platformama. Primjerice, Progress tržište je multilateralna trgovinska platforma u Hrvatskoj i Sloveniji kojom upravlja Zagrebačka burza, namijenjena malim i srednjim poduzećima. Tu je i Funderbeam, na kojemu ulagatelji mogu trgovati svojim udjelima u startup-kompanijama.

– Rastuće kompanije podržavaju se tijekom i nakon inicijalne faze ulaganja. Svatko se može pridružiti uspjehu rastućih kompanija na Funderbeamu uz mrežu profesionalnih investitora – objašnjavaju iz Hrvatske gospodarske komore.
Naglašavaju da je tu i CRANE (Hrvatska mreža poslovnih anđela), koji okuplja privatne i institucijske investitore koji su zainteresirani za ulaganja u inovativne tvrtke u ranom stadiju razvoja. Postoji i Europska poduzetnička mreža sastavljena od gotovo 600 partnerskih organizacija i institucija (komore, agencije, instituti...) te koja pruža odlične kontakte i poveznice u 54 zemlje i 92 konzorcija te povezuje više od 4000 eksperata s područja poduzetništva, inovacija i transfera tehnologije s ciljem promidžbe konkurentnosti i inovacija na lokalnoj i europskoj razini pa i šire.