Hrvatska
StoryEditor

Kindle je kriv što hrvatski nakladnici kaskaju za svjetskim trendovima

09. Studeni 2019.
Najpopularniji svjetski e-čitač još ne podržava istočnoeuropske jezike, zbog čega su za čitanje e-izdanja različitih nakladnika na hrvatskom jeziku potrebne i različite aplikacije. Stoga je u Hrvatskoj ukupno izdano samo oko dvije tisuće e-naslova, a u svijetu je već svaka četvrta prodana knjiga u e-obliku

Od 350 nakladnika koji će svoja izdanja izložiti na Interliberu, samo manje od deset posto njih predstavit će se e-knjigama i e-izdanjima. Budući da je Interliber najveći sajam knjiga u Hrvatskoj, nakladnici se vrlo ozbiljno pripremaju za njega, sa svim novitetima koje uvode u svoj nakladnički opus, no ako je suditi prema ovogodišnjoj ponudi, digitalizacija ih nije znatnije zahvatila.

Ipak više nego lani

Tako su e-knjige i e-zvučne knjige u sajamsku ponudu uvrstile tvrtke Fraktura, Mate, Leo-commerce, Naklada Pavičić, Naklada Uliks, Naklada Val, Znanje, Paradox, Euroliber, Element, Extrade, Narodne novine i drugi. E-čitače i aplikacije za čitanje e-knjiga na svojim štandovima imat će poduzeća Extrade, Lektira, Leo-commerce, Naklada Uliks, Naklada Val i Paradox.

– Na sajmu se dominantno predstavljaju i izlažu knjige u klasičnom tiskanom obliku, dok je e-knjiga zastupljena relativno skromno. Ipak, možemo pratiti napredak e-nakladništva kao novog segmenta nakladničkog tržišta. Dok je lani 12 nakladnika prijavilo predstavljanje u kategoriji portali o knjigama, online trgovina knjiga i e-učenje, ove godine grupu proizvoda portali o knjigama i internet-knjižare prijavilo je 20 tvrtki, e-knjige i zvučne knjige 16 izlagača, e-čitače i aplikacije za e-čitače njih šest te jedan izlagač koji će predstaviti e-učenje kao novi oblik podučavanja – najavila je Dina Grozdanović Poštolka, voditeljica projekta Interliber iz Službe za sajmove i događanja Zagrebačkog velesajma.

Zaostajanje za svijetom

Globalno tržište e-knjiga iz godine u godinu raste, pa je potkraj 2018. taj udio iznosio četvrtinu svih prodanih knjiga u svijetu. Samo pet godina prije, točnije na kraju 2013., e-knjige držale su samo 12,3 posto ukupnoga svjetskog tržišta e-knjiga, što znači da se taj broj u pet godina udvostručio. Na globalnoj razini dominira SAD u kojem se prodaje gotovo 60 posto svih e-knjiga, europsko tržište ukupno drugo je po veličini, a proboj interneta i velik broj korisnika omogućili su sve snažniji rast azijsko-pacifičke regije, podaci su to Mordor Inteligencea, jedne od vodećih konzultantskih kuća koja izrađuje analitiku više od šezdeset industrija. Jaka tržišta e-knjiga su Kanada, Japan, Kina i Ujedinjeno Kraljevstvo, a prema procjenama analitičara, do kraja 2023. očekuje se rast globalnog tržišta e-knjiga po stopi od 3,3 posto, što ne začuđuje jer digitalizacija na velika vrata ulazi u sve segmente ljudskog djelovanja.

Mnogi svjetski izdavači prepoznali su potencijal e-knjige, kako u pogledu povećanja količine, tako i u pogledu profita i marže, pa su znatno proširili svoj portfelj, a većina ih sva nova izdanja ima i u tiskanom i u digitalnom obliku. Ključni igrači na tržištu e-knjiga – Amazon, Smashwords, Rakuten Kobo, Blurb, Apple, Barnes and Noble i drugi – prihvaćaju strategije kao što su zajednička ulaganja i partnerstva s malim i regionalnim izdavačima kako bi stekli što veće tržišne udjele. Iako u razvijenim europskim zemljama, primjerice, Francuskoj, e-knjiga zauzima važno mjesto, u Hrvatskoj taj trend tek uzima maha. Domaći izdavači već godinama imaju e-izdanja, zanimanje za njih postoji, ali još nije dovoljno veliko, no neki, unatoč tomu, slijede svjetske trendove jer publike željne e-knjige ipak ima.

Cijeli tekst možete pročitati u aktualnom digitalnom i tiskanom izdanju LIdera

25. studeni 2024 00:52