U ponedjeljak 4.10. Skupština Hrvatske gospodarske komore, točnije njena 93 člana će izabrati novog predsjednika, a kako saznajemo, u utrci su tri kandidata i sva trojica, potvrđuju iz Komore, ispunjavaju formalne uvijete.
Dva kandidata su poznata, to su sadašnji predsjednik Luka Burilović i izvršni direktor udruge Glas poduzetnika Dražen Oreščanin, dok je treći kandidat ostao o tajnosti. Kako su potvrdili iz HGK, danas će se održati razgovori s potencijalnim kandidatima.
U ponedjeljak će skupština u sastavu od 93 člana odlučiti većinom glasova tko je novi predsjednik ove institucije. Prva glasa imaju svi članovi a ako netko od članova Skupštine koja bira predsjednika nije prisutan zbog poslovnih ili inih razloga, član Skupštine može opunomoćiti drugu osobu za sudjelovanje s pravom glasa na sjednici.
Kako točno izgleda procedura izbora novog predsjednika HGK-a?
Nakon prijave kandidata u zadanom roku, sukladno javnom pozivu, Povjerenstvo za odabir kandidata utvrđuje valjanost svih pristiglih ponuda. Kandidati koji su zadovoljili formalne uvjete pozivaju se na sjednicu Upravnog odbora gdje članovima predstavljaju svoje programe. Upravni odbor predlaže kandidata/te Skupštini. Na sjednici Skupštine kandidat/i predstavljaju svoj program. U slučaju jednog kandidata glasanje je javno, a u slučaju više kandidata tajno.
Podsjetimo, upravni odbor Hrvatske gospodarske komore odlučio je prije isteka mandata sadašnjeg predsjednika krenuti u izbore za novog predsjednika/icu HGK. Na Skupštini Komore Burilović je podsjetio da je u saborskoj proceduri novi Zakon o HGK, koji bi u primjeni trebao biti od 1. siječnja 2022., koji među ostalim predviđa ukidanje plaćanja obvezne članarine za 96 posto članica. Također je naveo kako je njegovim dolaskom na čelo Komore zatekao 670 djelatnika, dok ih je sada 380, te da očekuje da će ostati maksimalno 250 ljudi i to u središnjici u Zagrebu.
Oreščanin pak svoj program za vraćanje povjerenja poduzetnika u HGK temelji se na tri strateške točke.
Prva točka je depolitizacija i vraćanje ugleda HGK. Funkcioniranje HGK mora biti depolitizirano i vodstvo HGK treba biti neovisno o politici i političkim strankama. HGK više ne smije biti odlagalište isluženih političkih kadrova i mjesto za zapošljavanje stranačke mladeži.
Druga točka je dobrovoljno članstvo. Na taj način će se HGK riješiti svih onih koji ne žele biti članovi i moći će se fokusirati na one koji zaista žele biti članovi i efikasno i kvalitetno ih podržavati, umjesto da troši resurse (koje netko mora platiti) na veliki broj malih članova koji ne plaćaju članarinu prema postojećem prijedlogu zakona. HGK treba u budućnosti funkcionirati na tržišnom principu.
Treća točka je podizanje kvalitete usluga i privlačenje novih dobrovoljnih članova. HGK mora pružati vrhunske usluge svojim članovima, te na taj način privlačiti nove članove, bilo da se radi o postojećim ili o novoosnovanim poduzećima. Potrebno je postojeće usluge redefinirati, te osmisliti i realizirati nove usluge koje će članstvu donijeti dodatnu vrijednost