Sljedećih mjesec dana vodit će se oštra rasprava o osnaživanju ili oslabljivanju državnog udjela u trošenju europskog novca koji će Hrvatska dobiti temeljem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Poduzetnicima će, zasad samo prema procjenama, ostati znatno manje od tražene polovice sredstava – 30-ak posto
Nacionalni plan oporavka i otpornosti 2021. – 2026. (NPOO), ovog bi četvrtka trebao biti predstavljen na Vladi i upućen na javnu raspravu. Nakon saborske rasprave, predviđeno je da Vlada usvoji konačnu verziju 29. travnja, samo dan prije krajnjeg roka kad se taj dokument, podloga za povlačenje 49 milijardi kuna iz programa 'EU sljedeće generacije', treba predati u Bruxelles.
O nekim aspektima tog plana javnost je saznala u ponedjeljak, nakon što je premijer Andrej Plenković sažetak tog dokumenta predstavio članovima Gospodarsko-socijalnog vijeća. Nažalost, kolege novinare više je zanimao sukob s Milanovićem nego detalji NPOO-a.
Pa, kako je država planirala potrošiti nepovratna sredstva? Premijer je podsjetio na tri temeljna okvira koja je postavio EU za korištenje tog novca: 37 posto treba pridonositi zelenoj tranziciji, 20 posto digitalnoj, uz minimalno nanošenje štete okolišu. Socijalni partneri bili su zadovoljni predstavljenim dokumentom. Kako i ne bi bili. Predsjednik GSV-a i tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić smatra pozitivnim što je 15 posto novca namijenjeno njegovu sektoru.
I prvi čovjek HUP-a i Plive Mihael Furjan podržao je dokument prema kojem je 54 posto namijenjeno gospodarstvu. No, već sljedećeg dana, nakon pozornijeg iščitavanja, iz HUP-a je stigla korekcija. Podrška poslodavaca dokumentu ipak je samo uvjetna, jer nisu još vidjeli potpunu verziju. NPOO i dalje je nepoznanica za HUP, koji očekuje uključenje u izradu finalne verzije.
Prema Sažetku NPOO-a gospodarstvu je namijenjeno čak 26 milijardi kuna (od ukupno 49 milijardi). No, u to je ubrojeno i 6,5 milijardi za unaprjeđenje vodnoga gospodarstva i gospodarenje otpadom, kao i 5,5 milijardi za promet. Dakle, i najveći dio od tih 12 milijardi otići će javnome sektoru. Poduzetnicima će, zasad samo prema procjenama, ostati znatno manje od tražene polovice sredstava – 30-ak posto, što je ipak znatan iskorak u cjenkanju s Vladom.
Treba naglasiti da sve brojeve koji se spominju u NPOO-u treba uzeti s velikom rezervom. S jedne strane, ovdje je riječ samo o nepovratnim sredstvima, a o kreditima od 3,6 milijardi eura tek će se pregovarati. S druge strane, 6,3 nepovratne milijarde samo je maksimum na koji Hrvatska može računati, ako ispuni sve kriterije. A pritom su ključne reforme na koje se Hrvatska obavezuje i treba ih provesti prije konačnog odobrenja svake investicije.
To pak znači da bismo ovog ljeta – već u kolovozu ili rujnu – mogli dobiti šest milijardi kuna predujma, ali ne provedemo li obećane reformske zahvate postoji mogućnost da dio tog novca moramo vratiti u Bruxelles. Vlada sigurno računa na to da eurokrati neće biti previše strogi te da će eventualno jednog dana dodijeliti kakvu packu, kao što to s vremena na vrijeme i čine.
Od 4,76 milijardi kuna predviđenih za javnu upravu i pravosuđe, objavljeno je da bi dvije milijarde mogla progutati gradnja Trga pravde. Iako je taj podatak demantiran, nije demantirano da će Trg pravde biti najveći pravosudni zahvat. No, iz izvora bliskih Vladi saznajemo da će se ta objedinjujuća investicija opravdati samo ako se provedu obećane reforme. Zato se u tom području Vlada nije baš pretrgla znatnijim dizanjem letvice.
Reforma se sastoji od 'povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava za veće povjerenje građana', što zvuči poprilično idilično upravo u vremenu kad se valjaju pravosudne korupcijske afere u kojima se ne biraju riječi na svim razinama – od osuđenoga kriminalca u bijegu do državnog vrha. Takva općenita formulacija zapravo je sigurnosni ventil, kako se ne bi dogodilo da se u gradnju Trga pravde krene, a da EU na pola projekta zaustavi financiranje.
'Beton' će progutati i dobar dio novca namijenjenog obrazovnom sustavu. Gotovo svugdje se spominje digitalizacija, često i 'ozelenjavanje', ali, iako u Sažetku nema razrade u iznosima, očito je da infrastruktura ima veliku prednost nad ulaganjima u proizvodnju, koja donose višestruko veći povrat.
Sudeći prema nekim programima iz dokumenta, s pojedinaim se poduzetnicima već razgovaralo, ali cijela poslovna zajednica još čeka da dođe na red. To nije nelogično, pogotovu kad poglavlje o javnoj upravi počinje konstatacijom da je jedan od ključnih segmenata oporavka i otpornosti – osnaživanje države 'čija se uloga pokazala nezamjenjivom u okolnostima pandemije i potresa'.
Zato će se sljedećih mjesec dana zasigurno voditi žestoka javna rasprava o oslabljivanju države u NPOO-u.