Razgovarali: Edis Felić i Miodrag Šajatović
Potkraj veljače Krešimir Bubalo imenovan je za predsjednika Uprave Pevexa nakon što je četiri godine bio njezin član. Taj diplomirani ekonomist, dobitnik rektorove nagrade na osječkom sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera, nakon fakulteta karijeru je gradio u bankarskom sektoru, a kasnije se okušao i u politici kao osječko-baranjski župan (2004. – 2009.) te osječki gradonačelnik (2009. – 2013.).
Iz politike (i HDSSB-a) vratio se u biznis kada je nova vlasnička struktura preuzela Pevec nakon završenoga stečajnog postupka. Dolaskom novih vlasnika 2016., a dvije godine kasnijem priključenjem poduzetnika Pavla Vujnovca kompanija koja je lani promijenila ime u Pevex ostvarila je uzlet, u čijem je radu sudjelovao i Bubalo. No nije se u potpunosti odrekao politike. Lani se pridružio Domovinskom pokretu osvojivši mandat na parlamentarnim izborima, koji je predao branitelju Stipi Mlinariću. Kaže da ne voli kad ga kolege zovu šefom, a životna mu je filozofija 'u dobru se ne uzvisi, a u zlu se ne ponizi'.
Pevex je objavio da je lanjska neto dobit iznosila 199,4 milijuna kuna, što je najviše dosad. U 2019. ona je iznosila 160,7 milijuna kuna. No koliki je bio prihod s obzirom na to da je u 2019. iznosio 2,1 milijardu kuna?
U 2020. prihod je iznosio 2,263 milijarde kuna. Uzimajući u obzir okolnosti s kojima smo bili suočeni, pandemiju i potres, zadovoljni smo rezultatima poslovanja.
Objavili ste da će sto milijuna kuna iz neto dobiti biti isplaćeno dioničarima, a da će se ostatak rasporediti u rezerve za vlastite dionice u iznosu od 9,9 milijuna kuna te 89,1 milijun kuna u zadržanu dobit.
Isplata dijela dobiti zajednički je, i prvi put uopće, prijedlog Uprave i Nadzornog odbora, a konačnu odluku donijet će dioničari na glavnoj skupštini.
Dobit se ipak isplaćivala od 2018.?
Točno, međutim, ne na prijedlog Uprave i Nadzornog odbora, nego dioničara.
Zašto je Uprava ove godine prvi put predložila da se isplati dio dobiti?
Zato što smo, uzimajući u obzir sve aspekte, ocijenili razumnim takav prijedlog koji osigurava zadržavanje trenda rasta i razvoja, a na zadovoljstvo kupaca, zaposlenika i dioničara, našega 'retail trojstva'.
Trgovački lanci, pogotovo strani, ne ostvaruju toliku dobit u Hrvatskoj. U čemu je štos kod vas?
Brži smo, prilagodljiviji i operativniji. Ponekad odluke donosimo u danu, a kada ih donesemo, organizacija je takva da ih već sutra provedemo. Ta brzina često je važna, ali isto tako racionalizirali smo troškove i objedinili nabavu poslujući s određenim globalnim igračima. Takav oblik nabave omogućuje nam povoljne cijene koje naše kupce čine zadovoljnim, a što u konačnici ima dobar učinak na kompaniju.
Što vlasnici, osim dobrog rezultata, traže od vas?
Vođenje poslova na dobrobit kompanije. Svakako da je rezultat važan element, međutim, nije i jedini. Računovodstvena politika kompanije u posljednjih je pet godina vrlo konzervativna. Primjerice, amortizacijske stope su maksimalne ili pak koeficijenti obrtaja i rezervacije zaliha. Dani vezivanja zaliha, odnosno koliko ćete ih brzo prodati, jedna je od važnijih stvari kada je u pitanju kompanija kao što je Pevex, ali i inače. Naime, zašto se događa da takvi subjekti propadaju – pojavi se problem u nabavi i problem u danu vezivanja zaliha te ako izostane svakodnevna kontrola, menadžment se vrlo brzo suoči s velikim izazovom u poslovanju.
Kažete da su kupci dio vašega važnog trojstva. Kakvo je ponašanje vašega prosječnoga kupca?
Na sve načine pratimo potrebe naših kupaca. Kontinuiranim analizama, istraživanjima kupaca, brendova, lokacija i slično saznajemo njihovu percepciju, zadovoljstvo, očekivanja, potrebe.
Jesu li vaši kupci oni koji tragaju za najnižom cijenom?
Naši kupci su oni koji traže najbolji omjer cijene i kvalitete i pri tome ne treba zanemariti okolnost da Pevex omogućava kupnju na 36 rata bez kamata i naknada. Pevex klub ima 670 tisuća članova i omogućava nam praćenje potrošačke košarice naših kupaca, a mi njih nastojimo nagraditi raznim pogodnostima, povoljnijim cijenama nekih artikala, kuponima i slično.
Kad smo kod kupaca, osjećate li inflaciju?
Globalno se osjeća da cijene burzovne robe rastu, i to ne samo zbog rasta cijena kontejnerskog prijevoza, nego i zbog rasta cijena robe. Međutim, to je bilo očekivano, dosad je uvijek bacanje 'helikopterskog novca' za posljedicu imalo inflaciju. Nama je bitno to što avansiramo robu, a u izlaznoj kalkulaciji imamo mogućnost odrediti njezinu cijenu i tako u određenim granicama minimizirati rizik.
Znači, ako inflacija dođe, prebacit ćete rizik na kupca?
U inflaciji svi zajedno snosimo rizik. Svakako ćemo ga nastojati minimizirati.
Više pročitajte u novom broju digitalnog i tiskanog izdanja Lidera.