Uzbudljiva vremena su pred građevinskom tvrtkom Radnik iz Križevaca, idućih mjeseci marljivo će se raditi na rekonstrukciji Podravke, a kad se to dovrši prve lopate i bageri aktivirat će se i u Križevcima gdje će započeti radovi na sto milijuna kuna vrijednoj investiciji u novu upravnu zgradu i obnovu hotela Kalnik
Unatoč odustajanju investitora od nekih projekata u turizmu zbog pandemijske neizvjesnosti, križevački građevinar Radnik nije pretrpio veće gubitke. Prošlogodišnji ukupni prihod u Radniku je oko 15 posto manji nego 2020. godine kada je tvrtka uprihodila 730 milijuna kuna i poslovala s 50 milijuna kuna dobiti. Ostali poslovni rezultati na nivou su 2020. zahvaljujući projektima koje su bili prije dogovoreni, a projekte od kojih se odustalo zamijenili su novougovoreni projekti u aglomeracijama vrijedni oko 800 milijuna kuna. Tvrtka sudjeluju i u obnovi nakon potresa, uglavnom rade na javnim zgradama.
Direktor Radnika Mirko Habijanec ne može odoljeti da ne prokomentira kako se u Zakonu o obnovi našlo previše formalnosti koje usporavaju posao, ali i kako bi Vlada trebala ozbiljno razmisliti o uspostavi tvornice armature u Hrvatskoj.
- Neprikladno je da mi kao zemlja koja je na rasjednoj zoni nemamo tvornicu armature. I da je obnova krenula punom snagom, pitanje je bismo li imali dovoljno armature. Kad ovisimo o stranim trgovcima, oni nam dižu cijene materijala, velikim dijelom iz špekulantskih razloga, i mi to moramo platiti jer nemamo vlastite proizvodnje. Imamo luke, nije dobro da ih koristimo samo za transport sirovina preko naše zemlje, neke od tih sirovina trebali bismo i prerađivati - dodaje gorljivo.
Veliki planovi
Dok mi pričamo u Križevcima, u pola sata vožnje udaljenoj Koprivnici Radnikovi ljudi, prema projektu koji je izradila koprivnička tvrtka Forma-Biro, rekonstruiraju upravnu zgradu Podravke. Saznajemo da radovi napreduju dobro i rekonstrukcija bi trebala biti dovršena u roku, do lipnja. Prije no što su se bacili na koprivničku sedmerokatnicu, u Zagrebu su Radnikovi ljudi dovršili jednu posve novu, ali već poprilično slavnu sedmerokatnicu kampusa Alpha Centauri. Glavni izvođači radova na tom projektu postali su jer su stekli povjerenje Infobipove ekipe gradeći im kampus u Vodnjanu. Habijanec vrckavo kaže da je prije vodnjanskog debija suradnje, bilo i malo početnog nepovjerenja, ali da su se dokazali toliko da su dobili i novi projekt. Pričamo o zgradama drugih tvrtki, ali Radnik ima velike planove izgradnje i za vlastite potrebe. Naime, koprivnički Forma-Biro već je napravio projekt i za njihovu ganz novu upravnu zgradu koju će graditi iz temelja.
- Ove ćemo godine ulagati u sebe - zadovoljno se smiješi Habijanec te nastavlja: - Počet ćemo raditi upravnu zgradu i obnovu hotela Kalnik. U naredne dvije godine u to ćemo uložiti oko sto milijuna kuna. Projekti su već u zamahu, potvrda i uvjeti za izvedbu glavnog projekta su napravljeni i mislim da ćemo od polovice godine krenuti u izgradnju, možda i prije. Vidite da nam je tu tijesno, zaslužili smo imati ugodnije radne prostore - govori direktor, a iz njegovih riječi nepogrešivo se probija entuzijazam. Tko zna koliko već dugo iščekuje taj dan da se krene graditi nova upravna zgrada njegove firme.
No, planovi tu ne staju. Poslovni centar naumio je izgraditi i u rodnom Svetom Ivanu Žabnom da ga 'malo oživi' s poslovnim prostorima i nešto stanova.
Razvedenost po gradovima, trikovi konkurentnosti i radne rezerve
Radnik ima u svom vlasništvu i nešto nekretnina na moru, primjerice odmaralište na Lošinju i kampus u Poreču, ali to su u prvom redu smještajne jedinice za njegove zaposlenike jer kad bi se taj smještaj trebao dodatno plaćati, ne bi bili konkurentni na tom području. Treba uzeti u obzir da se radi po cijelu godinu i da nerijetko na gradilištima bude više od stotinu radnika. Radnik preuzima poslove po cijeloj Hrvatskoj, prisutan je i na Hvaru, a ako se krene u izgradnju ceste i mosta prema Dubrovniku, interes im je graditi i tamo. Dobre ceste i transportna infrastruktura od iznimne su im važnosti s obzirom na to da su oplate glomazni sustavi i iziskuju prikladna transportna sredstva.
- Mi imamo sve naše, transport i logistiku i projektiranje oplate i oplatu. To nam je velika prednost. Za koji dan ćemo možda potpisati ugovor s Adrisom za hotel Panoramu u Zagrebu. Oni očekuju da mi krenemo raditi odmah. Nema baš puno onih koji mogu odmah krenuti. Bez obzira na naše opterećenje, razvedenost po gradovima, uvijek imamo rezerve da se presložimo i počnemo raditi drugi veliki projekt - naglašava Habijanec prednosti svog poslovnog modela i nonšalantno spominje potencijalni sljedeći veliki projekt potpuno nesvjestan da kod slušatelja izaziva divljenje, ali kad iza sebe imaš toliki portfolio projekata i zgrada, vjerojatno je takva vijest samo običan četvrtak na poslu.
Premda je najavljivao da priprema nasljednički upravljački kadar, Habijanec nema namjeru otići na umirovljeničko full time pecanje na Dravi. - Ja sam dovoljno mlad i zdrav da mogu raditi, članovi Uprave i inženjeri rade glavninu poslova, a ja im pomažem svojim iskustvom i znanjem. Kad dođem na gradilište, mogu odmah reći što treba popraviti, znam organizirati posao, biti oslonac mladima koji su još neiskusni, kontrolirati rad, pratiti planove, ugovore, ponude i operativna izvješća. Sve aktivnosti koje imamo u Njemačkoj idu preko mene. Dok mogu pamtiti, voditi, razvijati, planirati, dotle ću biti tu - jasan je u svojim planovima za budućnost direktor Radnika koji nema dlake na jeziku.
Hitan rast plaća i dokidanje rada na crno
Predugo je u sektoru da bi šutke gledao kako se šupljine šire i narušavaju konstrukciju na kojoj temelji poslovanje, a to je kao što i sam naziv tvrtke kaže - radnik. Ljudi su osnovni kapital poduzeća i nužno je na vrijeme reagirati, smatra on, prvenstveno ističući potrebu da se ubrza rast plaća, jer ako se plaće u dogledno vrijeme ne dignu na razinu da budu makar polovina onih njemačkih, manjak radnika bit će sve žešći, što ugrožava konkurentnost svih hrvatskih građevinskih tvrtki.
- Kvalificirani ljudi ne smiju raditi za minimalne plaće. Mnogi u građevinarstvu još uvijek dobivaju novac na ruke, to treba iskorijeniti. Zalažem se za nacionalne kolektivne ugovore. Poslodavci moraju biti odgovorni i plaćati poreze i doprinose. Vidite da nam za zdravstvo manjka sredstava - strastven je Habijanec u tumačenju kako rad na crno ne donosi razvoj ni napredak.
Posljedice tih praksi u kojima kvalificirani radnici biraju odlazak u druge države ili samostalno raditi na crno te svoje znanje skupo naplaćivati, osjećaju gotovo svi u građevinarstvu. Teško se probijati do radne snage koja im je za daljnji rast i razvoj prijeko potrebna. Trenutno za Radnik i njegova povezana društava među kojima su Radnik-Plin, Bistra, Hidroing, Vodogradnja, Hidroregulacija, hotel Kalnik i kamenolom u Vojnovcu radi 750 ljudi. U samom Radniku zaposleno je 380 ljudi, a njih 80-ak je uvozna radna snaga iz susjedne Bosne i Hercegovine i Srbije, za njih, doznajemo, radi i jedna inženjerka iz Irana. Radnik ima i svoje predstavništvo u Njemačkoj gdje je zaposleno oko 70 ljudi. Upravo tamo Habijanec je proveo dvadeset godina karijere, a dobar dio vremena bio je zadužen za vođenje tog predstavništva.
Krediti za zaposlenike i drugi načini da mladi ostanu u Hrvatskoj
S uvezenim zaposlenicima računaju i u budućnosti, no trebalo bi napraviti reda u školskim klupama, ne bi trebali svi hrliti u gimnaziju. Strukovno školstvo u Hrvatskoj, tvrdi Habijanec, nije ni u minimalnom dosluhu s gospodarstvom, što je nužno konačno promijeniti. Tvrtke su spremne pomoći financijski i svojim znanjima pomoći u obrazovanju i zapošljavanju novih kadrova jer o njima ovisi budućnost njihova poslovanja. Obrazovanje ne bi smjelo biti samom sebi svrha, upisne kvote proizvoljno određene, a učenici nakon nekoliko godina stručnog školovanja nekvalificirani i nesposobni za rad.
Budući da već godinama govori o njegovim prednostima, Habijanec je apostol dualnog obrazovanja u Hrvatskoj. No, problemi uporno opstaju. Jako ga ljuti što ne postoji evidencija na lokalnoj razini za što se obrazuju mladi koji su završili osnovnu školu u okolici, što otežava pronalazak studenata i učenika za stipendiranje, ali i kandidata za otvorena radna mjesta.
Mladi ljudi bježe u druge države, a poslodavci, prema njegovu mišljenju, mogu pomoći u njihovu zadržavanju.
- U bivšoj državi imali ste stambeni fond, danas toga nema. Kako će mladi ljudi doći do stana, do kuće? Mi poslodavci pomoću države i nekih poreznih stimulacija mogli bismo svojim zaposlenicima ponuditi beskamatne kredite za izgradnju kuće ili kupnju stana. Naravno, to mogu poslodavci koji imaju novca, ali i oni moraju biti svjesni da ljudi neće biti na burzi zauvijek. O ljudima i njihovim obiteljima treba voditi brigu i onda se oni mogu razvijati, baš kao i tvrtke - iznosi svoje poprilično progresivne ideje sedamdesetčetverogodišnji direktor Radnika.