OSTREA I LUNA HOTEL
U zadarskom zaleđu, u Stankovcima, poslovala je tvornica za preradu ribe Ostrea koja je otišla u stečaj zbog dugova od 74 milijuna kuna. Tvrtka je nakon propasti zadarske Adrije za Podravku, novu vlasnicu brenda Eva, proizvodila dio njezina asortimana ribljih konzervi. Osnivač Neven Badurina, poznat kao 'kralj inćuna', predao je tvrtku talijanskoj Fiduciariji Emiliani, a zbog sumnji u niz malverzacija s Ostreom i Luna hotelom na Pagu proveo je i nekoliko mjeseci u istražnom zatvoru. Proizvodnju je s dijelom Ostreinih radnika i na njezinim strojevima preuzela Parma Fish iz Splita, također u talijanskom vlasništvu, koja je Ostrei ostala dužna 50 milijuna kuna.
U stečaju je od lani i hotel čiji je Badurina bio suvlasnik. Do 2018. vlasnik hotela bila je Ostrea, a do stečaja ga je vodila Badurinina životna partnerica, manekenka Dora Vukušić. Stečajnoj upraviteljici postupak je bio otežan zbog direktoričine nesuradnje. Najveći je vjerovnik HPB s 47 milijuna kuna potraživanja. Tvrtka Luna hotel je od 2018. u vlasništvu Hladnjače Benkovac, koja je u blokadi, a 2018. je uz 88,5 milijuna kuna prihoda iskazala i gubitak od 84 milijuna kuna.
Hladnjača je u vlasništvu Mate Pavlovića, koji je jedno vrijeme bio i član Uprave Parma Fisha, a hotelski objekt prodan je Luna turizmu (Pavlovićeva tvrtka osnovana u listopadu 2018.). Stečajna upraviteljica Ivanka Bosotina sumnja da je riječ o fiktivnom ugovoru jer nigdje nema traga o tome da je išta plaćeno. Inače, hotelom upravlja, na temelju ugovora o zakupu, Horeca Consulting koji je Hladnjača osnovala u veljači 2018. pod imenom La Luna. Ta je tvrtka u listopadu 2018. prešla u vlasništvo direktora Mate Dedića koji joj je u ožujku 2019. promijenio naziv i preselio sjedište s Paga u Zagreb. Policija je prošli mjesec zbog sumnji u malverzacije 'teške' oko 43 milijuna kuna podnijela kaznenu prijavu protiv petorke u kojoj su i Badurina, Pavlović i Vukušić. Priča neće imati epilog samo na trgovačkom sudu.
RIZ ODAŠILJAČI
Zbog nepodmirenih obveza pokrenut je stečajni postupak još jedne tvrtke u državnom vlasništvu, RIZ-a Odašiljači. Stečajni upravitelj Darko Šket ustanovio je da je blokada od veljače do rujna otežala s 9,1 milijun kuna na 24,9 milijuna. Radnici traže osam plaća, a najveće su vjerovnice Zagrebačka banka i većinska vlasnica − država − koje imaju upisana založna prava na tvrtkinim nekretninama. To je zemljište s objektima u Božidarevićevoj ulici, vrijedno, prema bilanci, više od 20 milijuna kuna. Osim lokacije na koju su odavno mnogi građevinski poduzetnici bacili oko, tvrtka ima i 14 milijuna kuna nematerijalne imovine u obliku patenata i licencija na osnovi 70-godišnje proizvodnje odašiljača. Dio radnika vraćen je privremeno na posao kako bi završili prije ugovorene obveze, a postoji mogućnost da nastave raditi i ove godine. Ročište je dogovoreno za 15. siječnja.
PULJANKA-BRIONKA
U stečaj je lani otišla i Puljanka-Brionka, tvrtka u vlasništvu Tomislava Smolčića i Puljanke. Ta pekarska industrija čupala se u predstečaju još od 2017.: dubioze od 146 milijuna kuna prepolovljene su predstečajnom nagodbom, a ostatak je trebalo podmiriti vjerovnicima za pet godina, uz poček od godinu dana. Međutim, kad nije uspio predstečaj Puljanke, tvrtka majka povukla je u stečaj i Brionku koja joj je davala jamstva za dizanje kredita.
ALGORITAM
Još jedna stara stečajna priča ovih dana dobiva epilog. Algoritam je godinama bio u predstečaju, nagodba je potvrđena još u ožujku 2016. zbog dubioza od 30 milijuna kuna, ali kad je u stečaj otišao Algoritmov lanac knjižara Algoritam MK – koji se u javnosti veže uz suvlasnika Nevena Antičevića – povukao je za sobom s novih deset milijuna kuna nenaplativih potraživanja i Algoritam. Uslijedila je blokada računa i vjerovnici sad prijavljuju potraživanja. Ročište je dogovoreno za 4. veljače.
ĐURO ĐAKOVIĆ
Drugi veliki aktualni slučaj s tvrtkom u kojoj je država najveća pojedinačna suvlasnica jest onaj Đure Đakovića. Minusi se još zbrajaju. Radnici su štrajkom tražili plaće. Račun je blokiran zbog 100 milijuna kuna, još 70 milijuna treba 'izmisliti' za dovršenje dvjestotinjak vagona, financijska injekcija za spas trebala bi biti 500 milijuna kuna, a ni to nije konačan iznos nužan za dugoročnu drživost. Priča uvelike podsjeća na Uljanik, ali još postoji politička volja za izbjegavanje stečaja, pogotovo zato što stranka na vlasti u slavonskobrodskoj regiji ima znatno veću biračku bazu nego u Istri, zbog čega bi Đurina propast mogla imati ozbiljne političke reperkusije za HDZ na skorašnjim parlamentarnim izborima.