Na predstavljanju 'Bijele knjige' Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj (FICC) financministar nehotice me naveo na usporedbu troška pandemije i novca iz EU koji nam treba pomoći da taj manjak prevladamo. Dakle, pandemija je dosad, prema Zdravku Mariću, državu stajala oko 32 milijarde kuna, što je oko 4,3 milijarde eura. S druge strane, u planu oporavka 'EU sljedeće generacije' za Hrvatsku su predviđene 6,3 milijarde eura nepovratnih sredstava i još 3,6 milijardi zajmova, odnosno 9,9 milijardi eura. No pandemija još nije gotova.
Treba uzeti u obzir da je turistička sezona neizvjesna pa bi i uz aktualnu optimističnu HNB-ovu prognozu o ovogodišnjem rastu BDP-a od 5,9 posto ova godina donijela još bar 1,5 milijardi eura minusa u odnosu na 2019. Tomu treba dodati i 'izgubljenu dobit'. Da je Hrvatska ove i prošle godine rasla kao prije korone (2,8 posto), ukupan minus bio bi oko deset milijardi eura.
A to je red veličine covid-novca na koji možemo računati iz fondova EU u nekoliko idućih godina. Kvaka 22 je u tome što ga treba pametno i efikasno iskoristiti, a ne potrošiti za infrastrukturnu paradu.