Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je u petak da s obzirom na sve okolnosti vezane uz koronakrizu, ovakav pad BDP-a nije neko veliko iznenađenje, istaknuvši da će revidirati na niže aktualnu procjenu Vlade o padu BDP-a u cijeloj godini.
"S obzirom na sve okolnosti, prije svega vođene koronakrizom, (taj podatak) i nije nekakvo veliko iznenađenje, ali ipak treba apostrofirati da je to u smislu tromjesečnog pada i viši pad nego što je bio u vrijeme zadnje ekonomsko-financijske krize kada je najveći pad bio oko 9 posto", rekao je Marić u izjavi novinarima nakon objave podatka o BDP-u.
Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je u petak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u proteklom kvartalu pao 15,1 posto na godišnjoj razini, što je njegov prvi pad od polovice 2014. godine.
To je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Kako je Marić istaknuo, uzme li se u obzir i prvo tromjesečje, kada je Hrvatska imala mali rast BDP-a od 0,4 posto na godišnjoj razini, u prvoj polovini godine ostvaren je prosječni gospodarski pad od 7,8 posto.
Najavio je da će uskoro, za dva do tri tjedna, Vlada napraviti smjernice fiskalne i ekonomske politike, odnosno za izradu proračuna, u sklopu čega će predstaviti i ažurirane projekcije za ovu godinu.
"Još nemamo konačnu brojku, no mogu reći temeljem ovih ostvarenja, poglavito trećeg tromjesečja, da će naša projekcija za pad u 2020. biti nešto niža nego što je bila", rekao je Marić, podsjetivši da je aktualna Vladina prognoza za ovu godinu gospodarski pad od 9,4 posto.
Kazao je i da da razvoj događaja u Hrvatskoj i svijetu pokazuje da oporavak neće imati oblik krivulje V.
"Postaje sve jasnije da 2021. ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva te će se oporavak preseliti, po svemu sudeći, u 2022.godinu", istaknuo je Marić.
Napomenuo je da u takvim okolnostima ne smije biti ponovljena greška kao u prethodnoj krizi, u kojoj se pad prolongirao šest godina zaredom, tijekom kojih je Hrvatska izgubila 12 posto BDP-a, a nakon toga je trebalo još pet godina da se vrati na razinu prije krize, 2008. godine.
Oodgovarajući na upit novinara, Marić je rekao da ne isključuje do kraja godine rebalans proračuna, kazavši da će do njega doći, ako ništa drugo onda zbog tehničkih promjena u samom organizaciji Vlade (spajanje ministarstava) odnosno proračunskih korisnika.
Bit će barem tehnički rebalans proračuna
"Prvo ćemo izaći s ažuriranom procjenom BDP-a za cijelu godinu, ažurirat ćemo prihodnu stranu proračuna, na rashodnoj strani smo već dobar dio ovih povećanih troškova već prepoznali u prvom rebalansu u svibnju, ali ima i nekih od mjera koje tada nisu bile prepoznate. Mi takve vrste povećanih potreba uspijevamo različitim vrstama preraspodjela napraviti, međutim, kada vidimo cijelu sliku, ako bude potrebe i za nekim značajnijim korekcijama u proračunu, a njih u ovome trenutku nema, onda ćemo to učiniti. U najmanju ruku, očekuje nas barem tehnički rebalans, a po potrebi ćemo revidirati i neke druge parametre", kazao je Marić.