Javni fakulteti, visoka učilišta i poslovne škole ubrzano dopunjuju studijske i programe za cjeloživotno učenje specijalističkim sadržajem usklađenim s potrebama tržišta rada. Osim redovnih studenata, imaju sve više polaznika iz poslovnog sektora, među kojima je najviše srednjih i viših menadžera, koji stječu znanja iz različitih poslovnih programa. Klasični MBA studij koji su menadžeri dosad običavali polaziti obogaćen je brojnim novostima, ponajprije znanjem iz novih tehnologija i podatkovne znanosti, upravljanja u kriznim situacijama…
Partnerstvo s kompanijama
Riječ je o programima cjeloživotnog obrazovanja kakvih, primjerice, Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu ima šest. FER ih provodi u obliku poslijediplomskih specijalističkih studija na kojima se stručnjake iz gospodarstva poučava novim tehnologijama iz odabranih područja važnim za određene industrije. Osmišljeni su kao izravan odgovor na potrebe gospodarstva i u potpunosti su prilagođeni tržištu rada stvarajući stručnjake čija su znanja i vještine usklađena s najnovijim gospodarskim trendovima. Riječ je o specijalističkim studijima: Proizvodi, digitalne inovacije i tehnologije u osiguranju – INSURTECH, Upravljanje projektima, Informacijska sigurnost, Željeznički elektrotehnički sustavi, Reguliranje tržišta elektroničkih komunikacija i Transformatori. Na FER-u ističu da svi navedeni specijalistički studiji traju jednu akademsku godinu (dva semestra), odnosno dvije godine, najdulje četiri uz jedan produžetak bez plaćanja i drugi uz plaćanje. Studenti biraju po tri obvezna i tri izborna predmeta. U suradnji s partnerima iz gospodarstva, FER-ovi specijalistički studiji polaznicima osiguravaju visoku razinu primijenjenog, istraživačkog i obrazovnog rada u određenom području. Tvrtke su izravno uključene u nastavni program svih šest specijalističkih studija, a osim predavača iz akademske zajednice, dio ih dolazi iz industrije te se na taj način polaznicima osigurava prijenos ključnih znanja iz realnog sektora. FER specijalističke studije provodi s partnerima iz gospodarstva, a polaznici u najvećem broju dolaze iz tvrtki poput Ericssona Nikole Tesle, HT-a, Croatia osiguranja, Erste banke, HŽ Infrastrukture, Dalekovod projekta, HAKOM-a, Končara, Siemensa, Petrokemije i HEP-a.
Izvlačenje trendova
Nekoliko vrsta MBA programa provodi i Visoko učilište Algebra, primjerice, puni e-Leadership MBA studij u trajanju od dvije godine provodi u suradnji s predavačima s prestižne poslovne škole Kelley School of Business Sveučilišta u Indiani. Fokus tog programa je na stvaranju poslovnih lidera za digitalno doba – lidera koji znaju pokrenuti rast, razvoj i transformaciju tvrtki te znaju kako stvoriti novu vrijednost u digitalnom okružju.
– Vjerujem da je Algebrin e-Leadership MBA najbolji ovakav program koji spaja vještine poslovnog upravljanja i digitalne tehnologije – ističe Arsen Šolić, voditelj MBA poslovnog područja u Algebri.
Visoko učilište Algebra ima i dva Mini MBA programa: Mini MBA Digital i Mini MBA Business Transformation, a sad dodaje i treći – Mini MBA Leadership, s fokusom na vještine vođenja. Osim toga, Algebra nudi i niz MBA seminara: transformacija prodaje, GreenTech, digitalne financije, poslovni modeli zasnovani na umjetnoj inteligenciji, pravo i tehnologija i mnoge druge.
– Visoko učilište Algebra provodi diplomski studij podatkovne znanosti (data science), što je 'vruće' i atraktivno područje koje bi moglo biti zanimljivo pojedincima koji žele steći ili razviti analitičke vještine te ih primijeniti u poslovanju. Na tom programu cilj je stvoriti kompetentne podatkovne znanstvenike sa širokim poznavanjem računalnih metoda, statistike i sa specifičnim razumijevanjem društvene problematike koja im omogućava napredne analize podataka iz kojih se mogu izvući zaključci o trendovima i događajima u stvarnom svijetu, uključujući i gospodarstvo – napominje Šolić.
Dobra budućnost
S obzirom na to da stručnjaci za podatkovnu znanost dolaze iz raznih područja prethodnog obrazovanja i iskustva, jedini uvjet za upis programa je želja za specijalizacijom u naprednoj podatkovnoj analitici, pa taj program u Algebri također smatraju zanimljivim za pojedince iz gospodarstva.
– Znanja i vještine koje traži gospodarstvo zahtijevaju oblikovanje edukacije prema stjecanju interdisciplinarnih vještina i dubinskog znanja o određenom području. Konkretno, tržište traži ljude koji razumiju i poslovnu i tehnološku stranu biznisa – i taj je trend već dulje vrlo izražen. Upravo zbog toga, polaznici naših MBA programa poslovni su rukovoditelji koji žele unaprijediti razumijevanje mogućnosti i primjene digitalnih tehnologija te inženjeri svih profila koji žele bolje razumjeti korisnike, poslovanje i vođenje ljudi – objašnjava Šolić.
Prema njegovim riječima, polaznici ovih programa najčešće su srednji ili viši menadžeri kojima su za daljnji osobni i profesionalni razvoj te napredovanje u karijeri potrebne vještine, odnosno dubinsko razumijevanje problematike poslovanja i vođenja u digitalnom dobu. Šolić vjeruje da je budućnost MBA programa iznimno dobra, ali pod uvjetom prilagodbe potrebama polaznika i gospodarstva te praćenja tehnoloških promjena.
Odgovor na izazove
Ivana Silić, voditeljica odjela za upise RIT-a Croatia, ističe da su programi tog fakulteta osmišljeni da na najbolji način odgovore na potrebe globalnog tržišta rada sadašnjosti i budućnosti. Pritom naglašava kako je fokus svih programa na razvoju hard, ali i soft vještina, posebice onih koje su sve potrebnije danas – poput kritičkog i analitičkog razmišljanja.
– U sklopu aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja na RIT-u Croatia, na zagrebačkom kampusu izvode se Master of Science studiji sveučilišta RIT: Service Leadership and Innovation i Information Sciences and Technologies. Oba programa izvrsno odgovaraju na izazove s kojima se suočavaju organizacije u različitim industrijama i pokrivaju teme važne za poslovanje budućnosti. Naime, u studiju Service Leadership and Innovation programa studenti proučavaju kako voditi i prilagođavati poslovanje u uvjetima stalnih promjena i neizvjesnosti. Na Information Sciences and Tehnologies uče o analizama podataka (data analytics) kako na globalnoj razini tako i na razini poduzeća, što su danas izrazito tražena znanja među poslodavcima, a u budućnosti će biti još traženija – ističe Silić.
Nadodaje da budućnost poslovnih programa treba promatrati kroz prizmu eksponencijalnog razvoja tehnologije i nepredvidivosti promjena koje su postale svakodnevnica. Takvo okružje već sad zahtijeva kontinuiranu nadogradnju znanja, odnosno cjeloživotno učenje te stjecanje vještina i znanja koji uključuju analitičko razmišljanje, inovacije, aktivno učenje, sposobnost rješavanja kompleksnih problema, kreativnost, izdržljivost, fleksibilnost i slično.
Međunarodno obrazovanje
Prema riječima Marije Oblaković, voditeljice marketinga Zagrebačke škole ekonomije i managementa, ta škola kontinuirano radi na unapređenju postojećih obrazovnih programa.
U suradnji s poslovnom zajednicom ZŠEM dobiva informaciju o potrebama tržišta koje potom ugrađuje u svoje studije, čime unapređuje preddiplomske studije kao i diplomski MBA program.
– Zbog primjenjivih znanja koje pružamo polaznicima naš je Executive MBA program postao iznimno tražen unutar poslovne zajednice i upisujemo već osmu generaciju studenata. Dizajniran je za osobe na vodećim pozicijama unutar tvrtki, kojima pruža jedinstvenu mogućnost za usavršavanje vikendima bez zanemarivanja poslovnih i obiteljskih obveza – naglašava Oblaković.
Ističe da su spomenuti studij unaprijedili dodajući mu globalnu dimenziju te dizajnirali Global Executive MBA program koji se sastoji od obveznoga kolegija na H-FARM Collegeu u Italiji, Bootcampa na Luxembourg School of Businessu i studijskog putovanje u Singapur jer je za uspješno međunarodno poslovanje potrebno i međunarodno obrazovanje u uspješnim poslovnim središtima.
– Uz digitalnu transformaciju traži se i jako mnogo mekih vještina, na čemu mnogo radimo u kolegijima Management of Change i Human Resource Management – objašnjava Oblaković.
Tvrdi da je budućnost visokoškolskog obrazovanja u integriranim primjenjivim znanjima, novim tehnologijama, osluškivanju potreba tržišta i kontinuiranom unapređenju. Pritom će uvijek biti mjesta za tradicionalne poslovne škole i fakultete, ali predavači s ne samo akademskim nego i poslovnim iskustvom te spoj akademije i biznisa od presudne su važnosti.
Atraktivni fondovi
Visoka poslovna škola PAR u sklopu Centra za cjeloživotno obrazovanje organizira brojna stručna usavršavanja, edukacije, seminare i treninge iz financija, marketinga, izrade i provedbe EU projekata, liderstva, odnosa s javnošću, sporta, zdravstva, turizma i gastronomije. Ti certificirani programi obrazovanja s upisom zvanja u e-radnu knjižicu osiguravaju pojedincima konkurentnost na tržištu rada, ali i osobni i profesionalni rast.
Prema rezultatima istraživanja koje je PAR proveo, ali i prema upisanim polaznicima, trenutačno najveći interes vlada za programe izrade i provedbe projekata financiranih iz EU fondova te digitalni marketing. S obzirom na digitalnu transformaciju, nova znanja iz područja digitalne tehnologije bit će na prvom mjestu, odnosno znanja i vještine koji će se tražiti u budućnosti zahtijevat će poznavanje umjetne inteligencije, rada u ICT sektoru, razvoja mobilne i web-aplikacije, digitalnog marketinga i multimedije, zbog čega PAR prilagođava edukativne programe tim trendovima. Uskoro pokreće dva nova studijska programa, a osim Centra za cjeloživotno obrazovanje, osnovao je i digitalni inovacijski hub DIGIPARC, regionalni centar za digitalnu transformaciju gdje biznis, edukacija i inovacija surađuju na usklađivanju tradicionalnih industrija s potrebama tržišta, poticanju poduzetništva i pružanju nove vrijednosti usmjerene na potražnju klijenta.