Hrvatska je na samom vrhu prema digitalnoj pismenosti mladih i baš zbog toga bilo bi sjajno kada bi država poreznom reformom rasteretila IT sektor kako bi oni ostali ovdje
AgencyO4, zagrebačka IT kompanija, osnovana je 2014. godine i uskoro će navršiti šest godina poslovanja koje obilježava konstantan rast izvoza, broja klijenata i zaposlenih. Lider u posljednjih mjesec i pol dana, umjesto turista, broji šlepere za izvoz, a možda smo nepravedni upravo prema IT kompanijama, kojima isto tako izvoz neprekidno raste i kako tvrdi predsjednik Uprave ove kompanije, njihove ovogodišnje brojke mogu se usporediti s izvozom 200-tinjak manjih, gradskih automobila.
Prepoznali su to i u Deloitteu, koji je Agency04 svrstao među 500 najbrže rastućih IT tvrtku u regiji EMEA, koja obuhvaća široko područje Europe, Bliskog istoka i Afrike, a tvrtka je zauzela visoko 247. mjesto. Samo su dvije tvrtke iz Hrvatske ispred nje. Bio je to i povod za razgovor s predsjednikom Uprave Mihaelom Sedmakom, koji je na to mjesto imenovan nedavno s pozicije glavnoga operativnog direktora. Cilj Sedmakova imenovanja, ali i proširivanja Uprave na ukupno pet članova, bio je osnažiti Upravu za nadolazeće poslovne prilike. Sedmak kaže da je i na njih korona ostavila traga, ne skriva to, ali izborili su se i za klijente i za zaposlenike.
Agency04 za vrijeme karantene nije otpuštala ljude, nije snižavala plaće, premda su to radile i neke veće IT tvrtke. Osnažujete Upravu, selite se u nove prostore… Koji je vaš 'karantenski' recept?
– Tako je. Iznimno smo sretni što i u ovakvim okolnostima nismo reagirali nepopularnim mjerama poput otpuštanja ili snižavanja plaća svojim zaposlenicima. Dapače, i u doba krize nastavili smo davati redovne povišice. Isto tako, potkraj srpnja svim smo zaposlenicima isplatili i bonus. Prvi udar krize nije ni na koji način utjecao na naše zaposlenike, iako je tvrtka osjetila posljedice. Ovu smo krizu uzrokovanu koronavirusom iskoristili i kako bismo se što bolje organizirali za budućnost. Demokratizirali smo Upravu, koju smo proširili za dva člana. Budući da rastemo i imamo 100-tinjak zaposlenika, ured od 660 kvadratnih metara postao nam je tijesan, pa se u rujnu selimo u nove, gotovo dvostruko veće prostore u centru grada, što će nam svakako pomoći da našim zaposlenicima osiguramo još bolje uvjete kada ne rade od kuće, ali i da stvorimo preduvjete za još veći rast koji očekujemo u sljedećem razdoblju. Naš recept je da smo krizom upravljali, a ne joj se prepustili. U prvom tjednu donijeli smo svoj program upravljanja krizom i sve smo ciljeve iz njega ispunili. A ciljevi su bili spriječiti utjecaj na zaposlenike, zadržati efikasnost isporuka i ne izgubiti ni jednoga kupca.
Lider već nekoliko tjedana, iznerviran već tradicionalnim, ali ove godine posebno iritantnim brojenjem turista, broji šlepere za izvoz. Ali i Agency04 je izvozna kompanija, kako biste nam pomogli da vaš proizvod stavimo u kontekst izvoza? Koja je vrijednost vašega izvoznog proizvoda, s čim bismo to mogli usporediti u brojkama? Npr. u kontekstu vrijednosti nečega (Pelješki most).
– Agency04 čak 80 posto svojih prihoda ostvaruje iz izvoza, a to brojčano znači otprilike 14,5 milijuna kuna izvoznih prihoda prošle godine. Ove smo godine u prvih šest mjeseci iz izvoza prihodovali oko 8,6 milijuna kuna i očekujemo rast u drugoj polovici. Kada bismo to trebali staviti u neki kontekst, možda bi najjednostavnije bilo usporediti s izvozom automobila, što bi značilo da ćemo mi ove godine izvesti ekvivalent dvjestotinjak malih gradskih automobila. Koliko je to u šleperima, ne znamo.
Kakvom ocjenjujete poslovnu klimu u Hrvatskoj, jeste li ikad pomislili da bi bilo bolje raditi iz neke druge zemlje, s manje komplicirane birokracije? Imate li urede i u drugim zemljama, negdje sam pročitala da se o tome promišlja tek kad se vide reperkusije porezne reforme?
– Za sada ne razmišljamo o seljenju tvrtke iz Hrvatske, ali smo u procesu otvaranja ureda u SAD-u i Londonu. O ocjeni poslovne klime bolje da govore objektivni makroekonomski instituti, poput inicijative Doing Business. Gledajući iz zemlje, teško je biti objektivan, jer svako poduzetništvo uvijek želi imati više fleksibilnosti u kojoj god da je zemlji organizacija smještena. No, naša je industrija jedna od najbrže rastućih u svijetu i mnoge zemlje za nju imaju posebne porezne okvire da bi potakle rast i imale korist u većem zapošljavanju i potrošnji. Nismo zadovoljni jer u Hrvatskoj takvi okviri ne postoje, što nas dovodi u nepovoljnu poziciju na globalnom tržištu. Primjerice, Bjelorusija i Ukrajina imaju gotovo nulte stope oporezivanja za visokotehnološku industriju, Rumunjska već nekoliko desetljeća vrlo nisku. Prema podacima Eurostata za 2019. godinu, a koji su objavljeni ovih dana, Hrvatska je na samom vrhu prema digitalnoj pismenosti mladih. Čak 97 posto njih digitalno je pismeno, pa baš zbog toga mislimo da bi bilo sjajno kada bi država više ulagala, tj. poreznom reformom rasteretila IT sektor kako bi ti mladi ostali ovdje.
Zbog toga i održavate besplatnu ljetnu školu programiranja. Što mladi na njoj uče i čemu se nakon toga mogu nadati?
– Nama je jedna od osnovnih misija dodatno educirati mlade ljudi za poslove u ovoj industriji. Besplatnu ljetnu školu programiranja provodimo već nekoliko godina, a samo se ove godine na nju prijavila 1091 osoba, što znači da smo prema prijavama već prestigli većinu fakulteta. Tijekom ljetne škole mladi uče projektiranje baza, a mentoriraju ih naši najbolji zaposlenici. Na kraju svega, dosta njih i ostane raditi kod nas. Imamo ogroman ljudski potencijal u zemlji, zahvaljujući dobrom školstvu, ali i nekim sjajnim inicijativama poput robotičke lige Croatian Makers. Geostrateška pozicija nam je izvrsna, a i turizam donosi povjerenje. Gosti upoznaju našu kulturu i zaljube se u zemlju, a to je velik zalog za suradnju na drugim područjima. Stanovnici Hrvatske zbog turizma tradicionalno odlično pričaju strane jezike. Iz toga je moguće postići sinergijske efekte, nadamo se i u high-tech industriji. Vjerujem da će Vlada u ovom mandatu to i prepoznati. Svaku suradnju čine ljudi i odnosi, a mi imamo odličan potencijal.
Što država treba još učiniti kako bi privukla IT industriju i zadržala stručnjake iz te branše?
– U prethodnom sam odgovoru spomenuo Bjelorusiju, koja je odradila odličan posao u rasterećenju IT industrije. To je država s oko 9,5 milijuna stanovnika, koja je pokrenula 'Hi-Tech Park' prije 10 godina. To je porezna oaza pored Minska u kojoj radi oko 30.000 IT stručnjaka. Imaju iznimno agresivnu reformu gdje smanjuju oporezivanje plaća. Rezultat toga svega je da u Bjelorusiji postoji tvrtka EPAM koja zapošljava 36.000 ljudi s vrijednošću na NY burzi od oko 15 milijardi dolara, a ta tvrtka nije izoliran slučaj. Mnogo tih ljudi doselilo se u Bjelorusiju da bi radili u 'Hi-Tech Parku'. Ako su ljudi htjeli doseliti u kampus pored Minska, vjerujemo da bismo mi mnogo lakše privukli ljude u Dalmaciju ili Istru, zar ne?
Cijeli razgovor možete pročitati u tiskanom i digitalnom izdanju LIdea.