Vjerujem da će u idućem razdoblju stvari ipak krenuti nabolje i da neće biti potrebno produljivati mjere u sadašnjem obliku, no sigurno će neki oblik pomoći biti nužan dok se gospodarska situacija ne normalizira. Spremni smo na tu opciju
Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ima važnu ulogu u raspodjeli potpora za očuvanje radnih mjesta, što je i bio Liderov povod za razgovor s resornim ministrom Josipom Aladrovićem. Zasad je isplaćen samo prvi krug potpora za očuvanje radnih mjesta u vrijednosti od 1,58 milijardi kuna, primilo ih je 84 tisuće poslodavaca za 486,4 tisuće radnika, rekao je ministar.
Epidemiološke mjere popuštaju, dio se gospodarskih subjekata otvara, ali dio ipak još ne zna kada će i pod kojim uvjetima moći raditi. Može li Vlada napraviti korak više da bi se pomoglo onima koji nisu procijenjeni kao glavni 'pokretači gospodarstva' kako bi ipak zadržali postojeći broj zaposlenih, ali i kako bi se zadržao dosadašnji broj malih i srednjih poduzetnika?
– Dosadašnje mjere pokazuju da su ovoj vladi svaka grana gospodarstva i veličina poslovnog subjekta važne bez obzira na to je li riječ o takozvanim samostalcima ili velikim poduzećima s više tisuća zaposlenih. To pokazuju i podaci i struktura korisnika potpore za očuvanje radnih mjesta za ožujak. Čak su 91,78 posto korisnika mikropoduzetnici, a 6,99 posto mali. Pomažemo i nastavit ćemo pomagati dokle god to situacija bude dopuštala. Vladini su resursi limitirani i namjera je prepoznati one skupine koje su najpogođenije krizom i pomoći im. Kažem 'najpogođenije' jer svi smo pogođeni barem na neki način, ali razlikuju se oni koje je kriza prouzročena koronavirusom dovela na rub egzistencije i oni koje je samo omela u ostvarivanju godišnjih planova.
Kako smo vidjeli nakon objave podataka o korisnicima mjera, dio tvrtki koje su ostvarile pravo na mjere za očuvanje radnih mjesta zasigurno nije bio na rubu egzistencije, možda je samo bio ometen u nekim planovima, kao što i sami kažete. Hoće li biti novih uvjeta pri dodjeli potpore u sljedećem razdoblju?
– Sredinom ožujka, kad su mjere za očuvanje radnih mjesta predstavljene, imali smo dva osnovna cilja: što brže i konkretno pomoći gospodarstvu u zadržavanju radnih mjesta. I u tome smo uspjeli. Za cjelovitu analizu mjere treba pričekati podatke za travanj jer su tada ograničavajuće mjere obrane od pandemije bile aktivne cijeli mjesec. Mjera se provela brzo i većeg otpuštanja nije bilo. Uvjete smo do sada prilagođavali dva puta i neću odbaciti mogućnost da ćemo ih dopunjavati i u idućem razdoblju, ovisno o analizi i potrebi.
Najavljeno je da mjera potpore za očuvanje radnih mjesta traje tri mjeseca. Nakon lipnja idu nove mjere? Koje?
– Daljnje pakete mjera pomoći Vlada će predstaviti na vrijeme i njima odgovoriti na izazove kvalitetno kao i prethodnim mjerama. Vjerujem da će u idućem razdoblju stvari ipak krenuti nabolje i da neće biti potrebno produljivati mjere u sadašnjem obliku, no sigurno je da će neki oblik pomoći biti nužan dok se gospodarska situacija ne normalizira. Spremni smo na tu opciju. Kao što se cijelo vrijeme iznosi, sve mjere koje predložimo moraju biti odraz trenutačne i buduće epidemiološke situacije.
Hrvatska udruga poslodavaca uputila je poziv socijalnim partnerima za razgovore o hitnim izmjenama Zakona o radu. HUP smatra da u Zakon hitno treba uvesti odredbu o izvanrednom stanju i jednostavnije urediti materijalna prava radnika u uvjetima smanjene poslovne aktivnosti. Treba li sada mijenjati ZOR?
– Vlada Republike Hrvatske i resorno ministarstvo, kao, uostalom, i vlade drugih država jer je riječ o globalnoj pandemiji, razmatra sve aspekte utjecaja provedbe protuepidemijskih mjera koje su na snazi, pa tako i utjecaj na radne odnose. Hrvatska udruga poslodavaca, kao članica Gospodarsko-socijalnog vijeća, uputila je zahtjev za tematsku sjednicu GSV-a o izmjeni Zakona o radu i slažemo se da sjednica održi i da oba socijalna partnera iznesu svoja stajališta. Međutim, ne planiraju se jednostrana normativna intervencija ni u vrijedeći Zakon o radu ni donošenje posebnog zakona koji bi drukčije uredio radne odnose, odnosno suspendirao prava radnika. Naime, utjecaj epidemije na gospodarstvo u ovom je trenutku nesaglediv i nemoguće je predvidjeti okolnosti u kojima će ono biti nakon prestanka epidemije.
Osim GSV-a i razgovara s partnerima o ZOR-u čekaju vas i pregovori sa sindikatima javnih službi. Kako će javni sektor podnijeti teret ove krize, koja je početna Vladina pozicija u tim pregovorima?
– Vlada će ovaj tjedan imenovati pregovarački odbor za pregovore sa sindikatima javnih i državnih službi, koji će, vjerujem, brzo početi, a u kojem će smjeru teći razgovori s predstavnicima sindikata još je prerano govoriti. Kao što smo mogli čuti na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća, a i na nedavno održanome konzultativnom sastanku, naišli smo na međusobno razumijevanje koje će se, vjerujem, nastaviti i tijekom pregovora. Od svih očekujemo solidarnost i određeno odricanje kako bismo iz krize izišli što brže i s manje posljedica.
Na što točno mislite kad kažete da 'od svih očekujete solidarnost i određeno odricanje'? Što ako predstavnici radnika u javnom sektoru ne pokažu volju za tom solidarnošću?
– U pregovorima je važno osluškivati argumente svake strane i pokušati naći kompromis, to je naš cilj. Da će biti odricanja svih, to je već sada jasno, a u pregovorima ćemo nastojati naći najbolju razinu 'solidarnosti i odricanja'.
I dalje tvrdite da su mirovine sigurne i da neće kasniti? Pravo je pitanje koliko smo dugo sigurni ako ostajemo bez prihoda od PDV-a, turizma...
– Kao što sam bezbroj puta do sada rekao, isplata mirovina je sigurna. Korisnici mirovina posebna su skupina našeg društva i vjerujem da uza sve mjere koje provodimo sigurnost isplate mirovina neće doći u pitanje. One su naša zadnja crta obrane.