Od nekadašnjeg malog laboratorija za proizvodnju jednostavnih farmaceutskih pripravaka JGL je danas tržišni lider proizvoda u oftalmologiji i ORL-u, farmaceutska kompanija s globalnim dosegom koja ima više od tisuću zaposlenih i 83 posto proizvodnje plasira u izvoz.
Kada je osnovana 1991. godine, poslovalo se s jedne riječke adrese, tržište je bilo lokalno. Danas se proizvodi JGL-a mogu pronaći u 50-ak zemalja svijeta i njihov broj iz godine u godinu raste. Proizvode 460 proizvoda i 160 brendova, ukupno oko šest tisuća artikala, a nekadašnji osnivači najveći su dioničari; Ivo Usmiani, ujedno i predsjednik Upravnog odbora, ima 32 posto vlasništva, drugi najveći dioničar je Zdravko Saršon koji je vlasnik 20 posto udjela, a preostalih 48 posto JGL-a u vlasništvu je brojnih manjih dioničara.
Kako bi dodatno ojačali operativno poslovanje i povećali profitabilnost, Upravni odbor kompanije odlučio je u poslovni ciklus 2018. ući s novim, monističkim modelom upravljanja. Tako je na poziciju glavnog izvršnog direktora JGL-a, koji je ujedno i član Upravnog odbora kompanije, došao Mislav Vučić, menadžer s bogatim internacionalnim iskustvom u farmaceutskom biznisu, a u svojoj 20-godišnjoj karijeri u Plivi, Tevi i Sandozu prošao je mnoga područja farmaceutske industrije. Na poziciju glavnog izvršnog direktora JGL-a Vučić je postavljen s mjesta generalnog direktora Teva Rumunjska gdje je proveo uspješnu integraciju Actavisa.
Kako je realiziran rast prihoda od 100 milijuna kuna u 2019.?
U 2018. JGL Pharma, ostvarila je 730 milijuna kuna prihoda, a ako se tome dodaju prihodi Pabla i Adrialaba, 2019. smo završili s prihodom većim od 900 milijuna kuna, što je velik uspjeh jer smo u 2018. ostvarili prihod od oko 800 milijuna. On je rezultat različitih faktora iako se stvari u farmaceutskoj industriji ne događaju preko noći, među ostalim i zbog regulatornih razloga. Naime, farmaceutika je jedna od najreguliranijih industrija na svijetu pa su joj ciklusi od osmišljavanja do izlaska jednog lijeka ili pripravka na tržište jako dugi. Čak i kad proizvod dođe na tržište, postoji puno ograničenja, tako da ovo nije industrija u kojoj je moguć brz uspjeh bez dugogodišnjeg ulaganja. Rast od 100 milijuna kuna, odnosno 15 posto u 2019., bazirali smo na lansiranju novih proizvoda unutar Vizol S i Aqua Maris brendova, dizanju tržišnih udjela postojećih proizvoda unutar Meralys HA i Reflustat linija, odnosno činjenice da smo uspjeli doći do puno više kupaca, ljekarni i krajnjih potrošača. Osim kvalitete naših proizvoda važan dio povećanih prihoda odnosi se i na aktivnosti u segmentu marketinga i prodaje, a sreća je što su kupci prepoznali naše prednosti jer su neki prozvodi, poput Aqua Marisa, postali globalno popularni. I u našem B2B segmentu imali smo jako uspješnu prošlu godinu, a to se nastavlja i u ovoj.
Koronakriza JGL-u nije naštetila, naprotiv, s obzirom na to da proizvodite proizvode za zaštitu zdravlja i samoliječenje, pretpostavlja se da su potražnja i prodaja porasle?
Pogrešno je vjerovanje da je kriza povezana s pandemijom pozitivno djelovala na poslovanje farmaceutskih kompanija i da mi iz toga izvlačimo veliku korist. Istina je da je u ožujku i travnju eksplodirala potražnja i za hranom i za lijekovima, koje su ljudi gotovo panično kupovali. No nakon dva-tri tjedna nastupio je kolaps potražnje. Na razini farmaceutskog tržišta u Hrvatskoj u svibnju i lipnju urušilo se tržište, što je dotad bilo nepojmljivo za industriju koja nema velike oscilacije. Jedan od razloga za to bio je i znatno smanjen pristup zdravstvenoj zaštiti jer su domovi zdravlja i bolnice primale samo hitne slučajeve, ljekarne su imale skraćeno radno vrijeme, ljudi nisu obavljali dijagnostičke preglede, dio ih se uopće nije liječio, a sve to dovelo je do pada hrvatskog farmaceutskog tržišta s ožujka na travanj 2020. za čak 34 posto, odnosno s travnja 2019. na travanj 2020. za ukupno sedam posto.
Umjesto klasičnog kreditiranja putem banaka posegnuli ste za izdavanjem obveznica. Možete li objasniti zašto ste se odlučili za takav način financiranja? Koje su prednosti tog modela?
Obveznice smo prvi put izdali još 2007. godine u iznosu od 125 milijuna kuna i u međuvremenu smo ih refinancirali. Potom smo 2015. godine izdali 200 milijuna kuna obveznica s dospijećem 2020. godine. Godine 2017. smo od tih 200 milijuna otkupili 70 milijuna i ostalo nam je 130 milijuna, a potkraj 2019. izdali smo i novih 130 milijuna kuna obveznica. Dugo smo na tržištu kapitala i mislimo da je ovo dobar način financiranja jer obveznice su de facto pozajmica bez kolaterala, a za razliku od kredita koji bismo mogli dobiti u banci smatramo da nam je ovo bolja prilika za financiranje, odnosno refinanciranje. Naše su obveznice listane na Zagrebačkoj burzi, ostvarili smo izvrstan rezultat, imamo kamatnu stopu koja fiksno u kunama iznosi 1,75 posto, što je najniža kamatna stopa za komercijalne obveznice izvan financijskog sektora u povijesti hrvatskoga tržišta kapitala, stoga smo tim izdanjem iznimno zadovoljni.
Koji su razvojni planovi JGL-a, gdje se vidite za pet godina? Imate li u planu nove investicije?
Upravo radimo na novoj, najvećoj investiciji u povijesti JGL-a. Uložit ćemo sredstva u istraživanje i razvoj te gradnju novoga proizvodnog pogona, čime ćemo osnažiti kapacitete za 60 posto i ujediniti proizvodnju, kvalitetu, istraživanje i razvoj na jednoj lokaciji. Znatno je povećana potražnja u zemlji i inozemstvu pa ćemo tim projektom zadovoljiti tržišne potrebe. Projekt će donijeti dobrobiti za grad Rijeku i cijelu Hrvatsku jer će se otvoriti nova radna mjesta za farmaceute, kemičare, biokemičare, strojare i stručnjake raznih struka, ali i radnike u proizvodnji. Vrijednost investicije procijenjena je na oko 300 milijuna kuna, trenutačno rješavamo izvore financiranja, a radovi bi trebali početi do kraja godine.
Cijeli intervju u kojem Mislav Vučić govori o tome kako se JGL u organizacijskom smislu nosio s koronakrizom, tko su im najznačajniji B2B partneri te je li im kao velikim izvoznicim jaka kuna naštetila pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.