Travanj je zapečatio dugoočekivani natječaj za Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju. Mikro, mala i srednja poduzeća svoje 'zelene i digitalne' projekte mogu prijaviti do 31. svibnja, a na raspolaganju im je 1,14 milijardi eura bespovratnih sredstava iz instrumenta Pomoć za oporavak za koheziju i europska područja REACT-EU. Čini se da na terenu vlada velika gužva s obzirom na to da je neko vrijeme bilo zatišje što se tiče natječaja, a raspisivanje natječaja iz novih omotnica još nije na vidiku.
Neki su nam se poduzetnici požalili i prije no što je natječaj službeno otvoren kako je navala bila tolika da je bilo gotovo nemoguće pristupiti stranici za 'skidanje' prijavnica.
- Činjenica jest da je interes poduzetnika za poziv izuzetno velik i da je znatno širi od kruga poduzetnika koji su sektorski prihvatljivi prema pravilima poziva koji je objavljen. Pritom je važno reći da već sama alokacija poziva te minimalni i maksimalni iznosi bespovratnih sredstava koje je moguće dodjeliti sugeriraju da možemo očekivati više od 250 ugovora, no to će primarno ovisiti o tome koliki će biti prosječni iznos zatraženih bespovratnih sredstava od strane poduzetnika - objašnjava Ariana Vela, direktorica konzultantske tvrtke Avelant i predsjednica Upravnog vijeća Učilišta EU PROJEKTI.
Najveći iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti pojedinom poduzetniku po projektnom prijedlogu u ovom natječaju je 7,5 milijuna kuna, a najniži 500 tisuća kuna.
Pomama je posve očekivana s obzirom na trenutak u kojem je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja raspisalo natječaj. - S obzirom da procedure za provedbu poziva predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti još nisu dovršene, a da ovaj dokument nije službeno usvojen na razini Europske komisije, kao i da izrada operativnih programa za Višegodišnji financijski okvir 2021. - 2027. još nije završena, za očekivati je da će ovaj poziv biti jedan od onih na koje se svi poduzetnici koji su planirali investirati ove ili sljedeće godine i ne mogu čekati trebaju prijaviti ako žele računati na bespovratna sredstva Europske unije - tumači Vela.
Kakvi projekti dolaze u obzir
'Ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju' mogu zvučati pomalo apstraktno, stoga je korisno pročitati što su se zapitali pojedini potencijalni aplikanti na natječaj. U suštini, mikro, mala i srednja poduzeća mogu zatražiti bespovratna sredstva ako se njihovim projektima planira uvesti digitalne tehnologije i rješenja u poslovne procese bilo da se povećaju učinkovitost, kompetitivnost, da im to omogući izlazak na međunarodno tržište, bilo da optimiziraju poslovanje, smanje negativan utjecaj na okoliš i učinkovitije koriste resurse u proizvodnji. Osim prelaska na kružno gospodarstvo, projekti mogu podrazumijevati dodatna ulaganja u razvoj znanja, vještina i kompetencija zaposlenika te korištenje savjetodavnih usluga u pronalasku odgovarajućih rješenja.
- Zelena tranzicija i digitalna transformacija predstavljaju dva temeljna cilja Europske unije u nadolazećoj financijskoj perspektivi i nakon nje. Drugim riječima, svaki će projekt morati do određene mjere dokazivati da doprinosti ovim dvama kategorijama, a novootvoreni poziv za poduzetnike jedan je od onih koji su ova dva pitanja doveli praktički na razinu cilja i svrhe samoga poziva. To znači da će svaki poduzetnik koji prijavljuje projekt morati pronaći način da dokaže da svojim projektom doprinosi zelenoj tranziciji ili da provodi digitalnu transformaciju. Navedeno se može ostvariti na više načina u okviru poslovnih procesa i/ili proizvodnog procesa poduzeća, a izuzetno je važno da svako poduzeće dobro identificira područja u kojima može ostvariti poboljšanja, da ta poboljšanja u smislu zelenog i digitalnog dobro opiše te da jasno prikaže doprinos te postavi indikatore kojima će omogućiti mjerenje postignuća - savjetuje direktorica Avelanta.
Nadodaje kako sadržaj ovog poziva poduzetnicima nije nepoznat, ali su zelena i digitalna komponenta ono što čini veliku razliku o odnosu na dosad objavljene pozive. Ključ uspjeha svakog prijavitelja, kaže, ovisit će o tome hoće li prepoznati koja su to područja u kojima može osigurati doprinos i može li ih pravilno adresirati u projektnoj prijavi. - Upravo zbog toga smatram da će u ovom pozivu savjetodavna pomoć konzultanata biti izuzetno značajna i dobro je da su savjetodavne usluge konzultanata trošak koji je moguće sufinancirati u okviru projekta. Svi koji žele provjeriti mogu li se prijaviti na ovaj Poziv i kako formulirati projektnu prijavu da ulaganje bude prihvatljivo, mogu nam se javiti e-poštom - kaže stručnjakinja za EU projekte Vela.
Što s onima koji ne prođu na ovom natječaju
Budući da je interes golem, a dostupna sredstva pristojna, ali ipak limitirana, postavlja se pitanje na koje natječaje bi u nekoj skoroj perspektivi mogli računati oni koji ne uspiju na ovom natječaju dobiti sredstva.
- Hrvatska u financijskoj perspektivi 2021. - 2027., može računati na dva izdašna izvora financiranja: Instrument za oporavak i otpornost nastao kao odgovor Europske unije na gospodarsku krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa, kao i na Višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. - 2027. koji predstavlja redovna proračunska sredstva EU-a. S obzirom da je Hrvatska pripremila i usvojila Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao ključan dokument koji prikazuje mogućnosti financiranja projekata iz Instrumenta za oporavak i otpornost, te je isti dostavljen u Europsku komisiju, očekuje se da će poduzetnici i svi drugi sektori moći očekivati prva bespovratna sredstva upravo iz ovog instrumenta, dok će Višegodišnji financijski okvir biti dostupan nešto kasnije - pojašnjava.
Neovisno o kojem se od ta dva izvora financiranja radilo, napominje Vela, poduzetnici mogu očekivati bespovratna sredstva za istraživanje, razvoj, inovacije, jačanje produktivnosti i tehnološke baze, prelazak na nove tehnologije, digitalnu transformaciju i zelenu tranziciju, ali potpore za jačanje njihovih upravljačkih kapaciteta, internacionalizaciju, komercijalizaciju inovacija te potpore u sektoru turizma.
Pojednostavljeno, navodi Vela, može se očekivati programski nastavak na ono što smo vidjeli u financijskoj perspektivi 2014. - 2020., uz sadržajna unaprjeđenja zbog novih trendova i ciljeva koje je zadala Europska unija.