Više nego ikada do sada prošle je godine zbog pandemije i skraćivanja lanaca dobave postalo jasno koliko je poljoprivredna proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda važan segment samodostatnosti svake zemlje. Pokazalo se da prostora za pokretanje pogona za preradu ima, jer hrvatska poljoprivredna proizvodnja zadovoljava u prosjeku oko 70 posto domaćih potreba, u nekim proizvodima je to i znatno manje, primjerice, kod voća i povrća taj je udjel 50 do 60 posto, a slična je situacija i kod prerađenih poljoprivrednih proizvoda.
Zvjezdana Blažić, stručnjakinja tvrtke Smarter, ističe da će država osigurati dodatna sredstva za jačanje prerade te da je Ministarstvo poljoprivrede najavilo da će za daljnje povećanje dodane vrijednosti poljoprivrednih proizvoda biti osigurano 300 milijuna kuna.
– Tim će se ulaganjem u preradu poljoprivrednih proizvoda, i to naročito gradnju, rekonstrukciju i opremanje preradbenih kapaciteta, osigurati prijeko potrebni moderni kapaciteti za preradu mlijeka, mesa, voća i povrća te žitarica i uljarica – ističe Blažić i dodaje da je pomoć države nužna kako bi se taj proizvodni segment snažnije razvio.
No, neki su se proizvođači davno prije koronakrize odlučili okrenuti preradi i u tome su uspjeli svjesni da je ona ta koja osnovnom proizvodu dodaje vrijednost te da prerađeni proizvodi lakše pronalaze put do krajnjega kupca.
OPG Alojs Jug od 2000. godine bavi se proizvodnjom ekološki uzgojenih jabuka i drugog voća, a već tri godine nakon podizanja nasada na policama se pojavio s prerađevinama, ekološkim sokovima sa 100-postotnim udjelom voća te džemovima, kašicama i octom. Nalazi se u malom slavonskom selu Niza, u općini Koška, 38 km udaljenom od Osijeka, a kako je podizao nasade tako je i povećavao količine prerađevina.
– Prije dvadesetak godina kada smo pokrenuli posao tržište ekološki uzgojenog voća nije bilo razvijeno, zato smo se odmah odlučili na preradu, jer u ekološkom uzgoju uvijek ima dosta robe koju nije moguće plasirati na police trgovina – prisjeća se Marica Jug, koja je i osnovala OPG i zajedno s obitelji podigla prve nasade voća. Do sada su u nekoliko navrata ulagali u strojeve za preradu, počeli su s običnom pneumatskom prešom, a naknadno je oprema bivala sve sofisticiranija i sve većih kapaciteta, tako da od 2008. godine nude i uslužnu preradu voća i povrća za okolne proizvođače.
Od svojih početaka OPG obitelji Jug surađuje s Biovegom i za nj proizvodi različite proizvode pod robnim markama Ekozona i Biozona. Ekozona se prodaje u Hrvatskoj, a Biozona izvozi u Sloveniju, a ima i vlastiti brend Maričini sokovi. Ukupna godišnja proizvodnja odvija se na osam hektara, od toga su na više od šest zasađene jabuke, a ostalo je pod šljivama, te su jedini proizvođači soka od šljive u Hrvatskoj. OPG Jug prisutan je u raznim trgovačkim centrima, a ove je godine započeo suradnju s Plodinama, gdje prodaje tri vrste sokova – od višnje, jabuke te bazge i jabuke, a ukupni mu asortiman broji dvadesetak različitih proizvoda. Maloprodajna cijena soka je 16 – 17 kuna po litri, a Jugova prodajna cijena ovisi o ugovoru i količinama koje prodaje pojedinom trgovcu.
I obitelj Mrgudić s Pelješca živi od prerade, gdje od vlastita grožđa proizvodi vina. Marija Mrgudić za sebe kaže da se rodila u vinogradu, a da su njezina djeca dvanaesta generacija koja živi i radi na istom posjedu.
– Rođena sam u dingača, a udala sam se u postup – u šali kaže Marija, koja ne samo da potječe iz obitelji vinogradara nego se i obitelj njezina supruga bavila tim poslom, tako da su spojili posjede i danas imaju oko sedam hektara vinograda.
Iako su nekada bili vinogradari, danas su vinari jer svoje grožđe od 1995. godine prerađuju, a vino prodaju po hrvatskim restoranima, u vlastitoj vinariji, a dio proizvodnje izvoze u SAD i to posebno prvoklasno vino sorte dingač, kojeg boca stoji 200 kuna. Gospođa Marija sjeća se da su njezini roditelji u bivšem sustavu bili članovi poljoprivredne zadruge i za svoje potrebe mogli su proizvesti samo onu količinu vina koju obitelj i prijatelji mogu sami popiti, ali uz siguran plasman koji je zadruga pružala nisu mogli imati vlastiti finalni proizvod i svoju bocu, kako kaže, koju bi brendirali, izašli s njom na tržište i prodavali.
A kako je obitelj Bistrović počela s preradom mlijeka, koliko su zadovoljni povratom investicije, koji su planovi tvrkte Veggie koja očekuje veliki urod šparoga od kojih će raditi prah za juhe, te što o tome misli poljoprivredni stručnjak, pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.