Fiskalizacija na djelu
Prije dvije godine taj je obrtnik iz Strmca Samoborskog saznao da će svoje samoposlužne automate morati fiskalizirati, ali točne informacije kako to izvesti dobio je tek lani u lipnju.
- Pravilnik je donesen krajem lipnja 2020., oko šest mjeseci prije isteka roka - kaže Kovač, koji je krenuo u pripremu za fiskalizaciju prije dvije godine kada je tu uslugu nudila samo jedna tvrtka.
- Okvirne cijene su tada po uređaju bile 1.500 kuna plus PDV. Uz taj iznos koji se plaćao jednokratno, za svaki uređaj mjesečna naknada iznosila je desetak eura. Trebalo je djelatnike poučiti kako se koristiti programom, a ta je obuka bila oko 2.000 eura po djelatniku - prisjeća se obrtnik koji je tada imao oko 250 prodajnih mjesta, desetak zaposlenika, osam dostavnih vozila, viličar i skladište od tristotinjak četvornih metara.
Nepodnošljiv trošak
Procijenio je da će za fiskalizaciju imati jednokratni trošak od 60.000 eura i 2.500 eura mjesečno, na koje se još obračunava i PDV.
- To jednostavno nije bilo održivo, puno mojih kolega se nadalo da to neće zaživjeti, no ja sam odlučio smanjiti broj prodajnih mjesta, maksimalno racionalizirati poslovanje i materijalizirati imovinu stečenu 17-ogodišnjim radom te iznajmiti kapacitete koji u novim uvjetima neće biti potrebni. Pokušao sam naći firmu koja ni s kime od konkurencije nema veze i probati prilagoditi se novim uvjetima. Kako sam krenuo to raditi prije većine kolega uspio sam smanjiti broj prodajnih mjesta s 250 na 120. Tada sam nepotrebnu opremu imao i kome prodati, tako da sam se financijski pripremio za nove okolnosti. Rasprodali smo 130 uređaja, tri kombija, viličar, dali skladište u najam te se rastali s pet kolega - ispričao je Kovač.
Tada nije ni znao da će optimizacija poslovanja biti zapravo odlična priprema za pandemijsku godinu koja im je, s obzirom na zatvaranje ugostiteljskih objekata, donijela i porast prometa. Budući da se kavice nisu mogle ispijati u barovima, automati su doživjeli procvat, i to ne samo oni s napitcima, već i oni s grickalicama jer je odlazak u trgovinu najednom zahtijevao navlačenje svemirskog odijela.
Nema prodaje
Uz rast prometa koji će, svjesni su, splasnuti kada se kafići otvore, pozitivna vijest za njih bila je i pojava novih, 50 posto povoljnijih programskih rješenja za fiskalizaciju. Mjesečna naknada pala je na pet eura po uređaju, a trošak obuke djelatnika postao je gratis. Mada se sve odvilo daleko bolje od očekivanog, promjene je trebalo preživjeti. Malo je reći da su one izazvale mnogo stresa i bilo je trenutaka kada se kao najbolje rješenje činilo prodati biznis. Ipak, to nije bila opcija.
- Razmišljao sam i o prodaji, no jedini koji bi bili spremni kupiti su naš najveći konkurent nastao 'poštenom privatizacijom' devedesetih, a to nisam želio. Imao sam prilike svoje prve poslove raditi devedesetih s tadašnjim tajkunima i sigurno nitko od njih neće imati ništa s mojim radom i trudom, pa i pod uvjetom da od mog biznisa ne ostane ništa - izričit je osnivač Obrta Kovač.
I prije koronakrize njihovo poslovanje doživjelo je obrat, ali on nije bio neugodan.
- Dobro smo se organizirali u novim uvjetima. Konačno možemo birati s kime surađivati i ne mislim se više nikada dovesti na brojke prijašnjega razdoblja, i što se tiče ljudi i što se tiče strojeva. Jedino što su mi pružili u 17 godina rada su stalne promjene i financijska i birokratska opterećenost. Nama je smanjenje nameta donijelo novi trošak od 20-ak tisuća eura jednokratno i sada 600 eura mjesečno trošak održavanja aplikacije sve uvećano za PDV. Kada smo već kod poreza na dodanu vrijednost koji je bio izgovor za fiskalizaciju, neka usporede PDV obrazce firmi iz branše prije i poslije uvođenja fiskalizacije pa će vidjeti da je kod nas to donijelo smanjenje od oko 40 posto, da danas za nas radi pet ljudi manje, ne voze tri dostavna vozila - ne može sakriti nezadovoljstvo politikom koja mu je 'ušla u butigu'.
Nepoticajno okruženje
Dodaje da se nikada nije bojao posla i nakon 17 godina što je vlasnik obrta, od 7:30 do 15:30 je na poslu u radnom odijelu i najčešće u dostavnom vozilu među klijentima, tako da se za budućnost ne boji. Ipak, budućim poduzetnicima poručuje da dobro promisle žele li poslovati u ovakvom nepoticajnom okruženju.
- Kada smo riješili većinu problema kojih ionako ima u poslu i fokusirali se na rast, ministar Zdravko Marić i ekipa odlučili su promiješati karte. Obećavali su smanjenje pritiska i liberalizaciju, no ako je to ono o čemu govore, možda je bolje da ne rade ništa. Puno starijih poduzetnika koji su radili u 'mračnoj' Jugoslaviji kaže da je tada bilo puno lakše i poticajnije - kaže Kovač s ogorčenošću koja često ispliva iz poduzetnika kada razgovor potraje malo duže.
Nije sve tako crno jer naši su poduzetnici žilavi i vižljavi i za njih nema predaje.
- Opstat ćemo sigurno, samo u kojem obliku, s kojom djelatnošću i kojim brojem djelatnika za to nisam siguran. Mislim da je ovo najbolje razdoblje za moju obitelj i mene. Konačno smo naplatili trud prethodnih razdoblja, a smanjeni obujam posla odrađujem s pola snage. Doduše, nisam siguran da je to bio cilj zakonodavca. No, kakvi jesu, možda i griješim jer njihovo viđenje stvari mi obični ljudi ne možemo razumjeti - zaključuje Kovač.