Idućeg tjedna CERP će objaviti javni poziv za prodaju državnog udjela u dvadeset tvrtki. Kao i uvijek dosad, prodaja sigurno neće teći ni brzo ni glatko, i to zbog neodgovarajućih zakonskih rješenja i procedura koje to koče. Čini se da to jedino ne vidi sedmero ministara koji sjede u Upravnom vijeću
Trakavica dokapitalizacije Jadroplova kao da oslikava sve scile i haribde kroz koje prolaze privatizacije tvrtki u državnom (su)vlasništvu. Vlasnik Jadroplova je Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) s udjelom od 70,42 posto, koji je, inače, zadužen za restrukturiranje i prodaju tvrtki koje nisu od strateškog interesa za državu. No nije to prvi put da neki vrag zakoči privatizaciju koju provodi CERP. Kako ocjenjuju naši sugovornici, glavne su zapreke politička ovisnost i propisi koji usporavaju procedure.
Prije tri godine dovršen je desetogodišnji postupak prodaje Hotela Makarska Valamaru, što je CERP, osnovan 2013. za vrijeme Vlade Zorana Milanovića (aktualni je ravnatelj Milan Plećaš), naslijedio od AUDIO-a. Tada je prodan i dubrovački Maestral nakon prethodnih šest propalih pokušaja; šesti je primjerice propao nakon što su ponuđači dubinski snimili poslovanje hotela nakon čega nitko nije poslao obvezujuću ponudu. A slični primjeri nam slijede jer će novih javnih poziva za prodaju dionica i poslovnih udjela biti još; početkom idućeg tjedna objavit će se za 20 tvrtki.
Državni bi holding bio bolji?
Sugovornici smatraju da dobrim dijelom razlozi sporosti privatizacije leže u tome što je CERP prije svega previše ovisan o politici. Sedam ministara sjedi u Upravnom vijeću CERP-a, ima situacija kada se međusobno sukobljavaju u vezi s tim što napraviti i u takvoj situaciji ravnatelj CERP-a i njegovi suradnici, pogotovo jer im posao ovisi o politici, igraju onako kako ministri sviraju.
– Zato i ne začuđuje što sve teče tako sporo, da više puta ponavljamo poziv za prodaju, koja se otegne na nekoliko godina – upozorava sugovornik iz CERP-a koji je želio ostati anoniman.
Međutim, službeni odgovor iz CERP-a govori drukčije. Od početka ove godine do 7. rujna ukupni ostvareni prihod od prodaje iznosi gotovo 20 milijuna kuna, a od dividende nešto više od 54 milijuna kuna. Znači, prodaje se i zarađuje, ali je li to dovoljno? Prema iznosu rekli bismo da nije, a svi naši sugovornici kao najveći problem istaknuli su utjecaj politike na rad CERP-a. Primjerice, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu oštro kritizira CERP.
– To je besmislena organizacija, totalno neučinkovita, nažalost, podložna je politici, što znači da se ključne odluke donose u ministarskim kabinetima. Mislim da treba napraviti holding, organizaciju koja je ipak neovisnija od politike, u kojem će se reorganizirati upravljačka struktura – napominje.
Iako to ne smatra nužnim potezom, nekadašnji HDZ-ov ministar misli da ideja o holdingu nije loša iako se i ovakav CERP može poboljšati reorganizacijom upravljanja. Smatra da bi na čelo CERP-a trebao doći stranac, jer bismo vrlo teško kod kuće mogli naći čovjeka neovisnog o politici. Navodi primjer Austrije, u kojoj tamošnji holding 'radi odličan posao'.
– Austrijanci nam pokazuju da se može dobro raditi taj posao. Ja bih ih najradije zamolio da nam daju čovjeka koji će upravljati CERP-om ili, još bolje, holdingom – ističe.
Pitanje je pak koliko bi i holding bio neovisan s obzirom na to da bi upravu opet praktično imenovala politika, iako je zaključak da je riječ o tvrtki koja bi imala 'veću autonomiju'.
Međutim, ne treba smetnuti s uma da se i CERP financira iz svoga poslovanja, tj. naknada za upravljanje i raspolaganje dionicama i udjelima tvrtki u državnom vlasništvu, ali mu neovisnost guši to što Vlada određuje tu naknadu, dok se novac od prodaje dionica izravno uplaćuje u državni proračun. Sugovornik iz CERP-a smatra pak da nije potreban nikakav holding, nego je jednostavno potrebno osigurati što manji utjecaj politike i dati vodstvu slobodne ruke u svom poslu. Isto je i službeno stajalište CERP-a o holdingu.
– Mišljenja smo da osnivanje novog 'tijela' za upravljanje nestrateškim poduzećima u državnom vlasništvu nema nikakvog smisla. Razlozi su višestruki, a i nekadašnjom praksom/sklonosti osnivanju novih institucija nije postignuta efikasnost i stvorena dodana vrijednost – kažu u CERP-u.
Više o temi pročitajte u novom broju tiskanog i digitalnog izdanja Lidera.