Budući da među poduzetnicima vlada veliki interes za kreditima za likvidnost vodeće poslovne banke u Hrvatskoj pitali smo koji su uvjeti potrebni da bi tvrtke dobile toliko potrebni novac koji će im pomoći da održe poslovanje. Jer likvidnost je temelj poslovanja svakog poduzeća, ona nema alternativu i ne dođe li do novca kojima će osigurati nesmetano poslovanje, prijetnja bankrotom je više nego izvjesna. Stoga smo bankare pitali postoje li određeni uvjeti koje klijent mora ispuniti da bi dobio kredit za obrtna sredstva, te hoće li odobravati kredite za likvidnost samo postojećim klijentima ili za kredit mogu aplicirati i oni koji do tada nisu bili u poslovnom odnosu s bankom.
Na pitanje odobravaju li sve traženije kredite za likvidnost iz Raiffeisen banke (RBA) odgovaraju potvrdno, a da bi klijent ostvario takav kredit, mora predstaviti kratkoročni plan poslovanja koji uključuje plan likvidnosti te potreban iznos sredstava za financiranje. Temeljem pretpostavke iz plana, banka procjenjuje bonitet i prilagođava iznos financiranja novčanom toku klijenta. U toj banci ističu da najviše zahtijeva za likvidnost dobivaju upravo od klijenata koji su dugoročni partneri banke, a poznavanje klijenta banci omogućava lakšu i bolju procjenu rizika prilikom donošenja odluka o financiranju. Međutim, zahtjev mogu podnijeti i oni koji nisu klijenti banke, pri čemu RBA detaljno sagledava sve elemente rizika, sukladno svojim standardima i kreditnim politikama.
Također, klijenti u RBA mogu zatražiti kredit temeljem poslovnih suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj (HBOR) i agencijom HAMAG BICRO te iskoristiti benefite tih kreditnih linija, po pitanju cijene i instrumenata osiguranja. Ali, u RBA odobravaju i vlastite kredite za likvidnost za koje cijena ovisi o bonitetu klijenta, ročnosti, osiguranju i valuti plasmana.
Erste banka je nedavno s HBOR-om potpisala sporazum o portfeljnom osiguranju kredita za likvidnost u iznosu od 1,5 milijardi kuna te uz stopu pokrića od 10 i 50 posto, čime je ostvaren jedan od bitnih preduvjeta za operativnu realizaciju novih kredita za očuvanje likvidnosti poslovnih subjekata - izvoznika, čije je poslovanje pogođeno negativnim učincima trenutačne situacije povezane s epidemijom koronavirusa, napominju u Erste banci.
- Posljednjih nekoliko tjedana u najvećem opsegu dominiraju upiti za odgode otplate postojećih kreditnih obveza te zahtjevi i upiti za kredite za očuvanje likvidnosti. Erste banka dosad je zaprimila oko 1900 zahtjeva poslovnih subjekata za odgode otplate i restrukturiranje kreditnih obveza, odnosno oko 740 zahtjeva za kredite za očuvanje likvidnosti. Dio navedenih zahtjeva već je odobren i realiziran, odnosno nalazi se u fazi realizacije, a dio trenutačno prolazi kroz proceduru odobravanja - ističu u Erste banci.
I Privredna banka Zagreb (PBZ) u sklopu mjera pomoći pravnim osobama i obrtnicima nudi kredit za očuvanje financijske likvidnosti. Dostupni proizvodi putem mjere za očuvanje fiancijske likvidnosti su dugoročni kredit za trajna obrtna sredstva s rokom otplate do šest godina i uz rokove korištenja i počeka do šest mjeseci, te kratkoročni revolving kredit s rokom otplate do jedne godine. U PBZ-u ističu da se iznos kredita procjenjuje prema individualnim potrebama svakog klijenta. Korištenje kredita je namjensko, a financirati se mogu postojeće ili buduće obveze prema dobavljačima, obveze s osnova bruto plaća i sl., objašnjavaju u banci.
Kao instrument osiguranja PBZ prima neki od instrumenata dogovoren u suradnji s domaćim ili međunarodnim razvojnim bankama, financijskim institucijama ili državnim agencijama, primjerice, Program portfeljnog ili pojedinačnog jamstva agencije HAMAG-BICRO te HBOR-a, portfeljnog jamstva Europskog Investicijskog Fonda i slično. No, banka u dogovoru s klijentom može tražiti i dodatne instrumente osiguranja u ovisnosti o bonitetu klijenta, ročnosti traženog kredita i sl.
Do kredita za likvidnost nije lako doći, jer su bankari u doba krize oprezniji nego ikada, ali nije nemoguće. Stoga svi koji za njima misle posezati bilo bi dobro da zahtijeve podnesu čim prije jer zbog regulative koju je propisala Europska unija i još strože regulative koja se primjenjuje u Hrvatskoj postupak odobravanja kredita najčešće nije jednostavan, a ni odviše brz.