Nakon što smo objavili da će država uvesti nova pravila za poljoprivredne poticaje kojima će se ubuduće vrednovati i količina proizvodnje, a ne samo površina kao do sad (za proizvodno vezane potpore), zamolili smo za komentar takvog Vladinog poteza konzultantsku tvrtku Smarter.
Riječ je o proizvodno vezanim potporama (PVP) Programa izravnih plaćanja i Programa državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi, a koji će se primjenjivati na zahtjeve za 2021. godinu. U Smarteru naglašavaju da su izmjene usmjerene prema proizvođačima koji ostvaruju bolje proizvodne rezultate i koji u svojoj proizvodnji ostvaruju dodatnu vrijednost. Drugim riječima, poticat će se produktivnost poljoprivrednika te, smatraju u Smarteru, profesionalni rad i kvalitetniji rezultat njihove proizvodnje.
- Proizvodno vezne potpore su sastavni dio Izravnih plaćanja koje se poljoprivrednim proizvođačima uglavnom odobravaju prema hektarima ili prema broju uvjetnih grla koje posjeduju. Prema pravilima EU, PVP se ne mogu vezati uz količine proizvoda koje su proizvedene (kilogram voća i povrća, mesa ili mlijeka) pa su uglavnom vezana za hektare ili grla stoke (što naročito kod nekih sektora ima karakteristike neproizvodno vezanih potpora). Sada kada se potpora veže uz minimalne prinose ili stočne resurse, više dolazi do izražaja ta proizvodno vezana komponenta, što je jako dobro – poručuju iz Smartera.
Posebno upozoravaju da se proizvodi za koje se dobivaju potpore moraju dokazati računom, otkupnim blokom ili Evidencijom o poljoprivrednoj proizvodnji i prodaji vlastitih poljoprivrednih proizvoda. Korisnik mora imati policu osiguranja za nasade i kulture za koje se traži PVP. Upravo zbog toga najavljene izmjene mogle bi utjecati i na smanjenje sive ekonomije u poljoprivredi jer će proizvođačima biti u interesu prikazati sve količine koje su plasirali na tržište, kako bi dokazali da su ostvarili određene tražene kriterije. Osim toga, u Smarteru očekuju smanjenje broja korisnika PVP-a jer su kriteriji koje proizvođači moraju ostvariti ipak pooštreni i neki od dosadašnjih korisnika će ih teže dokazati. To pak ne znači da će doći do smanjenja novca jer u 2021. za proizvodno vezane potpore i potpore za iznimno osjetljive sektore očekuje se 477 milijuna kuna, štoviše, napominju Smarterovi stručnjaci, nije isključen čak i veći iznos potpora za one koji više ulažu u proizvodnju, podižu produktivnost i mogu konkurirati na tržištu.
- Iz ovog prijedloga u znatno većoj mjeri do izražaja dolazi volja da se potpore usmjere prema kvalitetnim proizvođačima, odnosno prema onima koji imaju dovoljno zemlje da mogu organizirati ozbiljniju proizvodnju; koji ostvaruju prinose u proizvodnji barem na razini prosječnih hrvatskih prinosa te koji svoje proizvodne površine osiguravaju od sve većih rizika. Mogli bismo ocijeniti da se konačno proizvodno vezane potpore usmjeravaju prema ozbiljnijim proizvođačima, koji znatnije ulažu u svoju proizvodnju, osiguravaju je te plasiraju na tržište uz adekvatnu dokumentaciju – kažu u Smarteru.
Prema pravilima Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) EU, 15 posto novca od ukupnog iznosa za Izravna plaćanja za razdoblje 2014. do 2020. (koje se produžuje i na 2021. godinu) zemlje članice mogle su usmjeriti na PVP, od kojih 13 posto za pojedine proizvodnje koje su dozvoljene (npr. nije dozvoljeno poticanje proizvodnje svinjskog mesa niti piletine) te još dva posto za sadnju proteinskih kultura. Većina EU zemalja se odlučila za korištenje EU potpora za proizvodno vezana plaćanja, dok Njemačka i Francuska, kao najjače europske poljoprivrede, nisu.
Hrvatska pak ima PVP za proizvodnju mlijeka, za tov junadi, za krave dojilje (radi se o sustavu proizvodnje krava – tele, u kojem se uzgaja domaća telad na farmama), uzgoj ovaca i koza, za voće, povrće, uzgoj šećerane repe te krmne proteinske usjeve. U prethodnim godinama su PVP usmjeravane najvećim dijelom u govedarski sektor, gdje je oko 6.000 korisnika za krave u proizvodnji mlijeka dobivalo preko 2000 kuna po kravi, zatim za krave u sustavu krava dojilja gdje je oko 12.000 poljoprivrednih gospodarstava dobivalo nešto preko tisuću kuna po kravi.
Što se pak tiče potpora po hektaru, najveći iznos odobravao se za povrće i to za 2.000 gospodarstava po oko 3.000 kuna za dosta široki krug povrća. Također je i nešto više od 2.000 uzgajivača voća dobivalo oko 2.000 kuna. Manja je potpora za uzgoj proteinskih kultura - oko 1.500 kuna, tov junadi (800 kuna), te za ovce i koze (86 kuna).
Stručnjaci u Smarteru naglašavaju da se ne mogu proizvodno vezanim potporama riješiti mnogobrojni problemi u strukturi poljoprivrede, ali isto tako predlažu da bi bilo dobro razmisliti i o uvođenju nekih kultura koje će biti interesantne sada kada se ubrzano moramo pripremati za prilagodbu zelenim politikama.
- Prvenstveno tu mislimo na značajnije uključivanje proteinskih biljaka, mahunarki i lupina koje mogu biti izuzetno profitabilna zamjena za žitarice i uljarice koje ne bi trebali vezati isključivo uz uvjetna grla. Također bi bilo dobro razmisliti o uvođenju PVP za voće i povrće pa i krumpir, ali i neke druge kulture, korisnicima koji bi proizvedeno isporučivali na preradu. Preduvjet za dodjelu PVP bila bi proizvodnja određenih količina povrća/voća po hektaru (t/ha), a korisnik bi morao imati dokaze o isporučenim količinama prerađivaču - smatraju.
Na taj bi se način potaknulo da domaća prehrambena industrija ima veći izbor sirovina od domaćih poljoprivrednika, a ne da je većim dijelom usmjerena na sirovine iz uvoza, čime bi se osiguralo stvaranje visoke dodane vrijednosti u preradi, a proizvođačima bi se osigurala proizvodnja za sigurno tržište kroz dugi niz godina.