Adriatic Structure Equity Fund već je počeo raditi, a Prosperus Growth Fund i Croatian Mezzanine Debt Fund upravo očekuju Hanfino odobrenje. Najbolji pristup svježem kapitalu imat će tvrtke koje su dosad kvalitetno radile, koje imaju dobre ideje i iza sebe nemaju lošu poduzetničku prošlost
Dva fonda rizičnoga kapitala, Prosperus Growth Fund i Croatian Mezzanine Debt Fund, uskoro bi trebala dobiti odobrenje za početak rada od Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfe) kako bi malim, srednjim te srednje kapitaliziranim poduzećima olakšala pristup kapitalu i omogućila pristup alternativnim izvorima financiranja. Budući da je početak njihova rada najavljen za jesen, Hanfino rješenje očekuje se ovih dana, a već ga je dobio Adriatic Structured Equity Fund (ASEF), također fond rizičnoga kapitala, koji je počeo raditi i za to prikupio 55 milijuna eura. Od tog iznosa HBOR i EIF zajedno su uložili 25 milijuna eura u ASEF, a drugi krug upisa u taj fond trajat će još 12 mjeseci, kada se očekuje da će fond prikupiti ukupno do 100 milijuna eura. Sva tri fonda svojim će ulaganjima smanjiti ovisnost poduzeća o klasičnim izvorima financiranja, odnosno kreditima banaka.
I prije problema koje je gospodarstvu nanijela pandemija brojne su domaće tvrtke muku mučile s prikupljanjem sredstava za financiranje likvidnosti ili ulaganje u nove projekte, budući da banke, iako vape za tražiteljima kredita, zauzvrat traže čvrste instrumente osiguranja, koje mnogi u Hrvatskoj nemaju. Upravo iz tog razloga Europska investicijska banka (EIF) i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) osigurale su ukupno oko 80 milijuna eura za Prosperus Growth Fund, Adriatic Structured Equity Fund te Croatian Mezzanine Debt Fund kako bi potaknule i ostale, mahom institucionalne, investitore na ulaganje.
Očekuje se da bi ukupna veličina sva tri fonda, nakon što mu pristupe i drugi investitori trebala iznositi oko 200 milijuna eura, što bi hrvatskim poduzetnicima osiguralo lakše financiranje projekata i realizaciju poduzetničkih ideja koje banke ne mogu ili ne žele pratiti.
– Prema analizi EIF-a provedenoj 2017. i 2018. godine na hrvatskom tržištu na godišnjoj razini nedostaje oko 130 milijuna eura za potrebe ulaganja, što znači da postoji velika potreba za financiranjem fondova čije smo osnivanje podržali – rekla je za Lider Tamara Perko, predsjednica Uprave HBOR-a.
Očekuje se da će investicije fondova biti u rasponu od dva do osam milijuna eura, prije kojih će svaki fond provesti dubinsku analizu poduzeća te donijeti odluku o ulaganju. HBOR nije odredio u što će fondovi ulagati, odnosno nema ograničenja u smislu sektora, a strategija ulaganja i odabir investicije bit će odluka fondova.
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, zadovoljan je činjenicom da je, kako kaže, napokon došlo vrijeme da se osnivanjem ovakvih vrsta fondova poduzeća dodatno kapitalno osnažuju i ne ovise toliko o bankarskim kreditima.
– U vrijeme kada banke traže da država garantira za nove plasmane, mala i srednja poduzeća mogla bi zbog njihove procjene rizika imati manji pristup novim kreditima i zato im ovaj izvor može biti iskoristiv za nove poduzetničke pothvate. No, najbolji pristup fondovima imat će oni koji su dosad kvalitetno radili, koji imaju dobre ideje i iza sebe nemaju lošu poduzetničku prošlost. Riječ je o svježem kapitalu koji ostaje u društvu, a lišen je naknada i dodatnih kreditnih troškova – ističe Žigman.
I poznavatelj fondovske industrije i tržišta kapitala te predsjednik Nadzornog odbora Fima Investa Milan Horvat smatra da je osnivanje tri nova private equty fonda više nego poželjna inicijativa, iznimno važna za razvoj hrvatskog tržišta, ali i mladih i perspektivnih kompanija iz različitih sektora, posebno IT-a, kako bi uz takve vrste financiranja postale konkurentne na europskom i svjetskom tržištu.
– Struktura financiranja putem fondova rizičnoga kapitala sastavni je dio strukture financiranja malih i srednjih poduzeća ili poduzeća u nastajanju jer ona danas nemaju dovoljno akumuliranoga kapitala da bi mogla održati dinamiku razvoja koju traži globalno poslovanje. No, bez dodatnoga kapitala tvrtke ne mogu biti ravnopravne sličnim kompanijama iz drugih zemalja koje imaju podršku razvojnoga kapitala, stoga je uloga private equtiy fondova našim tvrtkama iznimno važna – ističe Horvat.
Trenutačno jedinom aktivnom, , ciljani iznos po investiciji iznosi između pet i deset milijuna eura, a budući da na investicijama često surađuje s bankama ukupni iznos pojedinačne investicije može biti viši.
A kakve će projekte finacirati, do kojeg iznosa, što će biti presudno kod donošenja odluke o investiranju za Lider govore Igor Čičak, partner Provectus-Capitala, društva koje upravlja Adriatic Structure Equity fondom, Tomislav Tičić, član Uprave Prosperus-investa, društva koje će upravljati fondom Prosperus Growth i Krešimir Gjenero jedan je od partnera Mezzanine Partnersa, društva koje će upravljati Croatian Mezzanine Debt fondom. Opširnije pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.