Kao i svi drugi segmenti turizma koji pune pred i posezonu, tako je i poslovni turizam, jedan je od najpropulzivnijih i najžilavijih segmenata te industrije, već više od godinu dana na koljenima. Nakon ankete koju je proveo PoslovniTurizam, specijalizirani internetski portal za hrvatsku kongresnu i event industriju, sada znamo i u kojoj mjeri je COVID-19 točno utjecao na poslovanje subjekata poslovnog turizma u prošloj godini i što se promijenilo u trendovima kongresne industrije.
Istraživanje PoslovnogTurizma provedeno je u razdoblju od 01. do 25. ožujka 2021. metodom online ankete, a obuhvatilo je 110 ispitanika na području cijele Hrvatske (organizatori događanja, kongresni hoteli i kongresni centri, specijalizirane agencije, turističke zajednice i kongresni uredi, tehnološke kompanije i ostali dobavljači usluga).
Tako je polovica ispitanika tijekom 2020. godine zabilježila 90 posto manje prihoda u odnosu na godinu ranije. Njih 40 posto imalo je pad prihoda između 70 i 90 posto, dok samo dva posto ispitanika nije ostvario pad prihoda. U konkretnim brojkama, 40 posto ispitanika potvrdilo je da je radi izbijanja krize izgubilo planirane prihode veće od pet milijuna kuna radi neodržavanja već potvrđenih događanja. Budući da je 95 posto ispitanih koristilo državne potpore za očuvanje radnih mjesta, gotovo 80 posto nije otpuštalo zaposlenike, dok je mali broj tvrtki otpustio više od polovice svojih timova, stoji u izvještaju PoslovnogTurizma.
Najveće promjene koje je donijela pandemija odnose se na formate organizacije događanja. Naime, 56 posto ispitanika počelo je organizirati virtualna i hibridna događanja, a 16 posto ih je u potpunosti digitaliziralo poslovanje. Nove usluge i tržišta otkrilo je 38 posto ispitanika, dok ih 30 posto nije ništa značajno promijenilo u pristupu svom poslovanju te čeka povratak 'na staro'.
Većina ispitanika, njih 60 posto, nudilo je organizaciju ili su bili domaćini virtualnim i/ili hibridnim događanjima, pri čemu je najviše korištena online platforma za sastanke Zoom, zatim Microsoft Teams i Cisco Webex, te u manjem broju specijalizirana online rješenja za evente. Dodatna tehnološka rješenja u realizaciji virtualnih i hibridnih evenata najčešće su bili prijenos uživo putem interneta/live streaming (56 posto), virtualni studio (40 posto) i snimanje videa na zahtjev (38 posto).
Samo 32 posto ispitanih smatra da online događanja mogu biti dostatna zamjena za događanja uživo i kao takva opravdati očekivanja organizatora i sudionika. Također, tek 15 posto ispitanika nalazi ih isplativima za organizatore, u usporedbi s događanjima uživo. Gotovo 90 posto ispitanika smatra da se online događanja mogu monetizirati najviše do polovice iznosa prihoda od sudionika i sponzora u odnosu na live evente.
Kao najveći nedostaci u organizaciji online događanja navode se nedovoljna interakcija i umrežavanje sudionika putem interneta (75 posto), zatim različite tehničke poteškoće (29 posto), loša internetska veza (22 posto), neiskustvo u korištenju web servisa i nedovoljno zanimljivi sadržaji i govornici. Bez obzira na navedeno, polovica ispitanika smatra da će virtualna i hibridna događanja ostati aktualna i nakon završetka pandemije, dok ih 35 posto ne vjeruje u to, odnosno 13 posto je neodlučnih.
Što se tiče očekivanja vezanih za oporavak kongresne i event industrije od još uvijek aktualne krize, 56 posto ispitanika tvrdi da će se događanja uživo organizirati u većoj mjeri tek u proljeće i ljeto 2022. Osnovni preduvjeti su zadovoljenje svih sigurnosnih i zdravstvenih mjera uz dovoljnu procijepljenost stanovništva, otvaranje međunarodnog zračnog prijevoza i povratak povjerenja u putovanja. Tempo opravka će u velikoj mjeri ovisiti o gospodarskim kretanjima te oporavku poslovnih subjekata organizatora evenata koji su i sami pogođeni koronakrizom.
Kongresna industrija će se oporavljati postupno i polako, počevši s manjim grupama sudionika, a već sada je primjetan interes za zakup cijelih manjih hotela kako bi grupe osigurale ekskluzivnost eventa i sigurnost uzvanika. U bližoj budućnosti nas i dalje čekaju mjere kao što su održavanje fizičke distance, korištenje zaštitnih maski i dezinficijensa, prozračivanja prostora, ograničenje broja ljudi na jednoj lokaciji, više događanja na otvorenom i generalno obujmom manja događanja uživo u kombinaciji s digitalnim tehnologijama i virtualnim sudjelovanjem većeg broja uzvanika (hibridni format).
- Nakon prvog šoka prošlog proljeća, značajan dio kongresne industrije se vrlo brzo prilagodio novim uvjetima te je pandemija ubrzala digitalizaciju cijelog sektora. Događanja koja podržavaju virtualne formate, poput edukativnih evenata ili konferencija uspjela su se uspješno održati na taj način, dok proizvodi poput insentiva ili teambuildinga, koji se temelje isključivo na iskustvu i doživljaju, čekaju bolja vremena. Manja događanja uživo se i sada održavaju u skladu sa svim propisanim mjerama, no za veće međunarodne skupove presudna će biti ponovna uspostava međunarodnog zračnog prometa. Virtualna i hibridna događanja zasigurno će ostati sastavni dio kongresne industrije i bit će zanimljivo pratiti kako će se dalje razvijati modeli naplate takvih događanja, kao i integracija iskustva sudjelovanja uživo s onim virtualnim - zaključuje Daniela Kos, urednica portala PoslovniTurizam.